February 22, 2025

Vatikan: Drugi tjedan zaredom papa Franjo neće predvoditi Angelus na Trgu svetoga Petra

Papa Franjo, koji se liječi u rimskoj bolnici od obostrane upale pluća, u nedjelju se, drugi tjedan zaredom neće pojaviti u javnosti da bi predvodio svoju uobičajenu tjednu molitvu Anđeo Gospodnji s hodočasnicima, objavio je u subotu Vatikan.

Franjo je hospitaliziran 14. veljače, isprva zbog bronhitisa, no Sveta Stolica je u utorak otkrila da mu se razvila upala pluća obaju plućnih krila, a riječ je o potencijalno kobnoj infekciji plućnog tkiva.

Njegova hospitalizacija, četvrta od 2021., potiče ozbiljnu zabrinutost jer je papa već oslabljen zbog niza zdravstvenih problema koje je imao posljednjih godina, od operacije debelog crijeva i abdomena do poteškoća s hodanjem. Papa u bolnici prima svoje najbliže suradnike, čita, potpisuje dokumente i obavlja telefonske pozive.

Vatikan je u subotu ujutro izdao vrlo kratku izjavu u kojoj stoji da se Sveti Otac tijekom noći “dobro odmorio”, no za razliku od prethodna dva dana, nije se spominjalo je li ustao ili doručkovao.

Ured za medije Svete Stolice kasnije je izvijestio da će tekst nedjeljne molitve Anđeo Gospodnji biti objavljen, a ne čitan.

Obostrana upala pluća ozbiljna je infekcija koja može izazvati težu upalu i ostaviti ožiljke na oba plućna krila te otežava disanje.

Vatikan je papinu infekciju opisao kao “složenu”, uz objašnjenje da su je prouzročila dva ili više patogena. 

Jedan od Franjinih liječnika, dr. Sergio Alfieri u petak je na brifingu za novinare održanoj u rimskoj bolnici Gemelli u kojoj je Sveti Otac hospitaliziran, na novinarsko pitanje o tomu je li papa izvan opasnosti odgovorio negativno.

“Papa nije izvan opasnosti. Situacija bi mogla krenuti u oba smjera”, odgovorio im je. Pojasnio je da “u ovakvim slučajevima postoji opasnost da patogeni prijeđu u krvotok i prouzroče potencijalno fatalnu sepsu”.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

February 22, 2025

Jean-Davidu su ukrali karticu pa s njom osvojili dobitak od 500.000 eura: ‘Dečki, budimo prijatelji i podijelimo to!‘

U francuskom gradu Toulouseu dvojica beskućnika našli su se u središtu pravne zbrke nakon što su osvojili jackpot od 500.000 eura koristeći ukradenu kreditnu karticu. Ovaj neobičan slučaj, kao iz filma, pokreće pitanja o pravnom vlasništvu i etici vezano uz dobitke u igrama na sreću.

Prema informacijama Le Parisiena, beskućnici su 3. veljače provalili u automobil parkiran u centru Toulousea i ukrali ruksak u kojemu su bile kreditne kartice i identifikacijski dokumenti 42-godišnjeg muškarca Jean-Davida. On je odmah prijavio krađu policiji i kontaktirao banku kako bi blokirao kartice. Kad je pitao o mogućim transakcijama, obaviješten je da su počinitelji tog dana iskoristili jednu od kartica za kupnju u iznosu od 52,50 eura.

Jean-David sljedećeg je dana otišao u trgovinu i tražio snimke sigurnosnih kamera. Iako nije uspio vratiti dokumente, trgovac mu je rekao da je primijetio sumnjivo ponašanje dvojice beskućnika koji su kupovali cigarete i srećke. Trgovac je rekao da se sjeća kako su plaćali jednom karticom, ali nisu mogli unijeti PIN prilikom sljedeće transakcije.

Nakon što su otkrili da su osvojili iznos od 500.000 eura, sretna dvojica muškaraca pokušali su preuzeti dobitak, ali su im u trgovini rekli da se moraju obratiti Française des Jeux, kompaniji koja upravlja nacionalnom lutrijom Francuske.

Jean-David, pravi vlasnik kreditne kartice kojom je dokazano kupljena srećka, ponudio je beskućnicima da podijele dobitak: “Zašto ne bismo došli do prijateljskog dogovora? Zašto ne bismo podijelili?”, rekao je. Njegov odvjetnik Pierre Debuisson smatra da je logično da se dobitak podijeli jer bi bez Jean-Davidovih sredstava bio nemoguć.

No ovo je sad u pravnom limbu. Lutrija je zamrznula dobitak dok traju istrage. U ovom trenutku nije jasno tko će na kraju imati prava na nagradu, a pravni stručnjaci u Francuskoj raspravljaju o mogućim ishodima.

Prema zakonu, uobičajeno je da onaj tko koristi ukradeno dobro ne može imati korist od istog. Što će se dogoditi s dobitkom, ostaje neizvjesno, no slučaj će sigurno otvoriti raspravu o pravima žrtava krađa i etici igara na sreću.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

February 22, 2025

Moćni medijski mogul uputio otvoreni udarac Trumpu, Amerika bruji o naslovnici NY Posta: ‘Predsjedniče, ovo je diktator!‘

Ključni događaji:

– SAD predložio vlastitu rezoluciju UN-a o Ukrajini i suprotstavio se europskoj

– Zelenski: Ukrajina i SAD rade na ekonomskom sporazumu

– Poljski predsjednik sastaje se s Trumpom u Washingtonu

Murdochov NYP objasnio Trumpu tko je zapravo diktator

Američki konzervativni tabloid NY Post je na današnjoj naslovnoj stranici objavio veliku sliku Vladimira Putina uz naslov: ‘Predsjedniče Trump: Ovo je diktator‘. U podnaslovu stoji i ‘10 istina o Ukrajini koje ignoriramo na vlastiti rizik‘.

Today‘s cover: Mr. President: Putin is THE dictator and 9 other Ukraine-Russia war truths we ignore at our peril https://t.co/x4XMTe9l2g pic.twitter.com/6Jo7ubR4wo— New York Post (@nypost) February 21, 2025

Jasna je to poruka dosad Trumpu sklonog medijskog magnata Ruperta Murdocha nakon što je američki predsjednik diktatorom proglasio Volodimira Zelenskog, predsjednika zemlje na koju je Rusija izvršila agresiju.

Predstavnici Rusije i SAD-a ponovno će se sastati u roku od dva tjedna

U sljedeća dva tjedna planiran je drugi sastanak predstavnika Rusije i Sjedinjenih Država, objavila je u subotu državna novinska agencija RIA pozivajući se na zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Rjabkova.

Moskva i Washington održali su u utorak prve razgovore o okončanju gotovo trogodišnjeg rata u Ukrajini, s ciljem obnove rusko-američkih odnosa i priprema za okončanje sukoba.

Sastanak će se održati u trećoj zemlji, a konkretna lokacija se dogovara, rekao je Rjabkov u intervjuu za RIA-u, ne navodeći tko će prisustvovati s ruske ili američke strane.

Sergej Rjabkov

Fabrice Coffrini/Afp/Profimedia/Fabrice Coffrini/Afp/Profimedia

Rjabkov je rekao da postoji “načelni dogovor” obje strane da se održe konzultacije kako bi se razradio “cijeli blok takozvanih iritanata”.

“Danas se suočavamo s dva paralelna, ali, naravno, u određenoj mjeri politički međusobno povezana puta: jedan je pitanje Ukrajine, drugi je bilateralni”, rekao je Rjabkov.

“Također postoji dogovor da će krugu razgovora na razini zamjenika prethoditi konzultativni kontakt direktora relevantnih odjela. A njihov sastanak mogao bi se održati u rasponu od sljedeća dva tjedna”, rekao je.

Kremlj je ovog tjedna priopćio da je sastanak licem u lice između predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa moguć ovog mjeseca.

Obojica su rekla da se žele susresti.

Rjabkov je rekao i da Moskva još nije dobila suglasnost Washingtona za svog novog veleposlanika u Sjedinjenim Državama.

Dosadašnji ruski veleposlanik u SAD-u Anatolij Antonov napustio je dužnost u listopadu.

U utorak, tijekom prvih rusko-američkih razgovora o okončanju rata u Ukrajini, američki državni tajnik Marco Rubio rekao je da će timovi na visokoj razini raditi na ponovnom uspostavljanju diplomatskih misija tih zemalja u Washingtonu i Moskvi kako bi se olakšali daljnji razgovori.

Poljski predsjednik sastaje se s Trumpom u Washingtonu usred napetosti s Ukrajinom

Poljski predsjednik Andrzej Duda sastat će se Donaldom Trumpom u subotu u Washingtonu, objavila je poljska državna novinska agencija PAP, nakon što je Duda pozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da održi mirnu i konstruktivnu suradnju s američkim vođom.

Do posjeta poljskog predsjednika dolazi u vrijeme pogoršanja odnosa između Trumpa i Zelenskog, koje je uznemirilo europske saveznike Kijeva.

“Predložio sam predsjedniku Zelenskom da ostane predan mirnoj i konstruktivnoj suradnji s Donaldom Trumpom”, napisao je Duda na društvenoj platformi X.

“Ne sumnjam u to da predsjednika Trumpa vodi dubok osjećaj odgovornosti prema globalnoj stabilnosti i miru”, dodao je.

A few minutes ago, President @ZelenskyyUA called me. We had a candid conversation on the heels of the recent meetings with General Kellogg and other developments. I conveyed to him that we consistently believe there is no other way to stop the bloodshed and achieve lasting peace…— Andrzej Duda (@AndrzejDuda) February 21, 2025

Duda, kome mandat istječe 2025., bio je jedan od preferiranih Trumpovih međunarodnih partnera u njegovom prvom mandatu 2017.-2021., a međusobno su se opisali kao prijatelje.

Trump je u srijedu Zelenskog nazvao “diktatorom” te ga upozorio da mora brzo djelovati kako bi osigurao mir s Rusijom ili bi mogao izgubiti svoju zemlju.

Zelenski je odgovorio kazavši da je Trump zarobljen u ruskom “dezinformacijskom balonu”, no kasnije je ublažio svoje izjave i rekao da se nada američkom pragmatizmu.

U petak je kazao da je telefonom razgovarao s Dudom kako bi raspravili dijalog s američkim timom, predvođenim Trumpovim izaslanikom za Ukrajinu Keithom Kelloggom.

“Važno je da Sjedinjene Države budu uz nas. Snažan i trajan mir može se postići isključivo jedinstvom”, kazao je Zelenski na X-u.

A day of intense international work. My meeting with General Kellogg was one that restores hope, and we need strong agreements with the U.S.—agreements that will truly work. I have instructed my team to work quickly and very sensibly.Economy and security must always go hand in… pic.twitter.com/N5k2bu13qk— Volodymyr Zelenskyy/Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) February 20, 2025

Poljski šef diplomacije Radoslaw Sikorski se sastao s američkim državnim tajnikom Marcom Rubijom u petak u Washingtonu.

Na pitanje novinara nakon sastanka razumije li pregovaračku taktiku Washingtona što se tiče Ukrajine, odgovorio je da je to pitanje za američku stranu, no da “ima dojam da su Sjedinjene Države predane dugotrajnom miru”.

Odbio je komentirati što mu je Rubio kazao o razgovorima s Rusijom u Saudijskoj Arabiji.

Izdvajanja za obranu

Rubio je na X-u rekao da je s poljskim kolegom razgovarao o “pravednom i recipročnom pristupu tržištu” kao i “potrebi saveznika u NATO-u da odmah povećaju ulaganja u obranu”.

“Također smo raspravili o rusko-ukrajinskom ratu i potrebi svih saveznika u NATO-u da odmah povećaju svoja ulaganja u obranu”, napisao je Rubio na X-u nakon sastanka.

I met with Polish Foreign Minister @sikorskiradek today to talk about how the U.S.-Poland relationship can better deliver benefits to both the American and Polish people—especially when it comes to fair and reciprocal market access. We also discussed the Russia-Ukraine war and… pic.twitter.com/0Egwjz6u3H— Secretary Marco Rubio (@SecRubio) February 22, 2025

Trump nastoji postići sporazum radi okončanja rata u Ukrajini te je prošlog tjedna zasebno razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i Zelenskijem.

Glavni Trumpovi dužnosnici, uključujući Rubija, sastali su se sa svojim ruskim kolegama u Saudijskoj Arabiji ovog tjedna na razgovorima koji nisu uključili Ukrajinu.

Trump je pozvao predsjednike Rusije i Ukrajine da surađuju kako bi se završio rat, koji je počeo ruskom invaziju na Ukrajinu u veljači 2022.

Trump je zatražio da zemlje članice NATO-a povećaju svoja izdvajanja za obranu.

Unatoč činjenici da su gotovo udvostručile proračun za obranu otkako je Rusija anektirala poluotok Krim 2014., europske zemlje i dalje u prosjeku troše ispod cilja NATO-a koji iznosi dva posto BDP-a.

Poljska izdvajanja za obranu su prema procjeni NATO-a 2024. iznosila 4,1 posto njenog BDP-a, što je najviše od svih članica, a osam od njih ukupno 32 troši manje od dva posto.

Trump je prijetio da neće štititi one saveznike koji neće dovoljno izdvajati za obranu.

SAD predložio vlastitu rezoluciju UN-a o Ukrajini i suprotstavio se europskoj

Sjedinjene Američke Države su u petak predstavile prijedlog rezolucije Ujedinjenih naroda u povodu treće godišnjice ruske invazije na Ukrajinu te su se tako suprotstavile naporima Kijeva i europskih saveznika, koji žele da na Općoj skupštini u ponedjeljak bude usvojen njihov tekst.

Američki predsjednik Donald Trump je počeo s naporima za okončanje rata u Ukrajini, što je pogoršalo odnose s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i dovelo do zabrinutosti europskih saveznika da bi Kijev i Europa mogli biti isključeni iz mirovnih pregovora.

Kratak nacrt američke rezolucije od tri paragrafa, u koji je Reuters imao uvid, žali zbog izgubljenih života u “rusko-ukrajinskom sukobu” i ponavlja “da je primarna svrha Ujedinjenih naroda održati međunarodan mir i sigurnost te mirnim putem rješavati sporove”.

Također, nacrt “apelira na brz kraj sukoba i dodatno poziva na dugotrajan mir između Ukrajine i Rusije”.

.@POTUS is committed to ending the Russia-Ukraine war. On Monday, three years since the Russia-Ukraine war, the U.S. will propose to the United Nations a landmark resolution the entire @UN membership should support in order to chart a path to peace. https://t.co/qf0dLYfmAj— Secretary Marco Rubio (@SecRubio) February 22, 2025

Rusija je predložila amandman na tu rečenicu, koji je Reuters vidio, kako bi ona glasila “apelira na brz kraj sukoba, uključujući bavljenje temeljnim uzrocima, i dodatno poziva na dugotrajan mir između Ukrajine i Rusije”.

Ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzija je američki nacrt opisao kao “dobar potez”.

Ruski diplomat, koji je pristao razgovarati pod uvjetom da ostane anoniman, rekao je da će Moskva glasati za američku rezoluciju ako ruski amandman bude usvojen u Općoj skupštini.

Nebenzija je kazao da ga je SAD brifirao prije nego što je nacrt poslan Općoj skupštini od 193 zemalja članica.

Opća skupština će se u ponedjeljak sastati kako bi glasala o tekstu Ukrajine i Europske unije, koji poziva na deeskalaciju, rani prekid sukoba i njegovo mirno rješavanje u skladu s Poveljom UN-a i međunarodnim pravom.

Europski ambasadori pri UN-u će se kasnije u petak sastati kako bi raspravili o američkom potezu, rekli su diplomati.

Ukrajina i EU su tijekom proteklog mjeseca pregovarale s zemljama članicama UN-a.

Rezolucije Opće skupštine nisu obvezujuće, ali nose političku težinu te odražavaju globalni stav prema ratu.

Nijedna zemlja nema pravo veta u skupštini.

Generalna skupština UN-a

Angela Weiss/Afp

Ukrajinski i europski tekst, koji je Reuters vidio, “ponavlja hitnu potrebu za okončanjem rata ove godine i za udvostručenjem diplomatskih napora kako bi se smanjio rizik od daljnje eskalacije i postigao sveobuhvatan, pravedan i trajan mir u Ukrajini”.

Izgleda da je tekst rezolucije malo blaži u odnosu na ranije postupanje Opće skupštine. Ne kritizira Rusiju toliko izravno, već samo govori o “agresiji”.

Rezolucija usvojena nedugo nakon početka rata, sa 141 glasom “za”, izrazila je žaljenje “u najoštrijem smislu zbog agresije Ruske Federacije”.

Ukrajinski i europski tekst govori o potrebi za implementacijom ranijih rezolucija UN-a, koje su tražile da Rusija povuče svoje snage s međunarodno priznatog teritorija Ukrajine te da Moskva prestane s napadima.

Opća skupština je u prvoj godini sukoba usvojila šest rezolucija o ratu, u kojima je kritizirala Moskvu i tražila da Rusija povuče sve svoje vojnike.

Rezoluciju u listopadu 2022., koja je osudila ruski “pokušaj nezakonite aneksije” četiri ukrajinske pokrajine, podržale su 143 zemlje članice.

Tri diplomatska izvora su za Reuters u četvrtak rekle da SAD odbija biti kosponzor ukrajinskog nacrta rezolucije, a kojom se podupire teritorijalni integritet Kijeva i osuđuje ruska agresija.

Sjedinjene Države bile su kosponzor gotovo svih rezolucija UN-a o potpori Ukrajine protiv Rusije u najvećem sukobu na europskom tlu od Drugog svjetskog rata.

Trump rekao da očekuje da će Ukrajina uskoro potpisati sporazum o mineralima

Američki predsjednik Donald Trump je kasno u petak rekao da očekuje da će njegov ukrajinski kolega Volodimir Zelenski uskoro potpisati sporazum o mineralima sa Sjedinjenim Američkim Državama u sklopu napora za okončanje rata u Ukrajini.

“Potpisujemo sporazum, nadam se veoma uskoro”, rekao je Trump novinarima u Ovalnom uredu na pitanje o ukrajinskim mineralima.

Zelenskij je posebno kazao da ukrajinski i američki timovi rade na nacrtu sporazuma.

“Nadam se … poštenom ishodu”, kazao je u svojoj noćnoj videoporuci u petak nakon što su dvojica vođa ovog tjedna razmijenila uvrede.

Trump je nazvao Zelenskog neizabranim diktatorom, a Zelenski mu je odgovorio da živi u balonu dezinformacija i da ponavlja argumente Moskve.

Nagla promjena tona SAD-a, najvažnijeg ukrajinskog saveznika, uznemirila je europske dužnosnike i dovela do zabrinutosti da bi Kijev mogao biti prisiljen na mirovni sporazum koji bi išao u korist ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Zelenski je kasnije ublažio svoje izjave i rekao da se nada američkom pragmatizmu.

Donald Trump, Volodimir Zelenski i Vladimir Putin

Alexander Nemenov/Afp

Trump je rekao da vjeruje da će se Putin i Zelenski “morati sastati, jer znate što? Želimo zaustaviti ubijanje milijuna ljudi”.

“Zato želim vidjeti primirje i želim ostvariti taj sporazum. Mislim da imamo šanse za postizanje dogovora. Morao sam biti siguran da Rusija to želi učiniti”, kazao je.

Zelenski je u srijedu odbacio američke zahtjeve za 500 milijardi dolara vrijednim mineralnim bogatstvom iz Ukrajine kako bi se Washingtonu nadoknadila ratnodopska pomoć, rekavši da SAD nije osigurao ni približno toliko sredstava, a da sporazum ne nudi sigurnosna jamstva.

Ukrajina ima vrijedna nalazišta strateških minerala koje SAD želi. 

Minerali o kojima je riječ uključivali bi rijetke zemne metale, kao i titan, uranij i litij među ostalima, a koriste se u baterijama, tehnološkoj i zračnoj industriji.

“Evo u čemu je bit, predsjednik Zelenski će potpisati taj sporazum i to ćete vidjeti u veoma kratkom roku”, kazao je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz na Konferenciji konzervativne političke akcije (CPAC) u Washingtonu.

Govoreći na događaju u Bijeloj kući ranije u petak, Trump je kritizirao Zelenskog, no ne i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

“Imao sam veoma dobre razgovore s Putinom, a nisam imao toliko dobre razgovore s Ukrajinom”, rekao je Trump.

“Nemaju karte u rukama, ali igraju na njih”.

Zelenski: Ukrajina i SAD rade na ekonomskom sporazumu kako bi zajamčili učinkovitost

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je kasno u petak rekao da dužnosnici iz njegove zemlje i Sjedinjenih Američkih Država rade na zaključivanju ekonomskog sporazuma kako bi se osiguralo bude učinkovit i pošten prema Kijevu.

Američki predsjednik Donald Trump je u Washingtonu kazao da su pregovarači blizu finaliziranja dogovora.

Zelenski je odbacio prvotni prijedlog koji se usredotočio na suradnju u području minerala, rekavši da to “nije ozbiljan razgovor” i da nije u ukrajinskom interesu.

“Danas, timovi Ukrajine i Sjedinjenih Država rade na nacrtu sporazuma između naših vlada”, kazao je Zelenski u svojoj noćnoj videoporuci.

“Taj sporazum ima potencijal ojačati naše odnose, a, ono što je najvažnije, pojedinosti moraju biti dogovorene na takav način da se osigura da bude učinkovit. Nadam se ishodu, poštenom ishodu”.

Donald Trump i Volodimir Zelenski

Tetiana Dzhafarova/Afp

Zelenski je to kazao nakon razgovora između njegovog šefa kabineta Andrija Jermaka i američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost Mikea Waltza.

Ured ukrajinskog predsjednika je objavio da su dvojica razgovarala o “usklađivanju stavova” u bilateralnim odnosima.

Jermak je “naglasio važnost održavanja bilateralne suradnje i visoke razine odnosa između Ukrajine i Sjedinjenih Država”, prema uredu predsjednika.

Waltz je u petak rekao da očekuje da će Zelenski potpisati sporazum o mineralima sa SAD-om u sklopu napora za okončanjem rata u Ukrajini.

“Evo u čemu je bit, predsjednik Zelenski će potpisati taj sporazum i to ćete vidjeti u veoma kratkom roku”, kazao je Waltz na Konferenciji konzervativne političke akcije (CPAC) u Washingtonu.

Zelenskij je odbacio američke zahtjeve za 500 milijardi dolara vrijednim mineralnim bogatstvom iz Ukrajine kako bi se Washingtonu nadoknadila ratnodopska pomoć, rekavši da SAD nije osigurao ni približno toliko sredstava.

Također je kazao da predloženi dogovor ne nudi nikakva sigurnosna jamstva koja Ukrajina traži u sklopu mirovnog sporazuma.

Zelenski i Trump su ovog tjedna razmijenili uvrede, pri čemu je Trump nazvao Zelenskog neizabranim diktatorom, a Zelenski mu je odgovorio da živi u balonu dezinformacija i da ponavlja argumente Moskve.

Zelenski je u svom obraćanju pružio pojedinosti telefonskih razgovora s vođama europskih i afričkih zemalja, uključujući Hrvatsku, Češku, Njemačku, Sloveniju, Irsku, Luksemburg i Švedsku.

“Glavni zaključak je da Europa mora i može učiniti mnogo više kako bi postizanje mira bilo realistično”, kazao je.

I had a good conversation with Croatian Prime Minister @AndrejPlenkovic and thanked him for Croatia’s support for Ukraine and the recent decision on a new military aid package.It is important to maintain a shared understanding of current events. We discussed next steps and… pic.twitter.com/hP2hRQIlEV— Volodymyr Zelenskyy/Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) February 21, 2025

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed