19.02.2025.

Nakon godinu dana završeno suđenje Dodiku, zna se kad je presuda; On prijeti: ‘Mogli biste zadati smrtni udarac BiH‘

Presuda čelniku bosanskih Srba Miloradu Dodiku po optužnici koja ga tereti za nepoštivanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice bit će izrečena 26. veljače, potvrdila je u srijedu sutkinja Sena Uzunović.

Po okončanju ročišta na kojemu su Dodik i njegova obrana te predstavnici Tužiteljstva BiH iznijeli završne riječi, Uzunović je kazala kako će nepravomoćnu presudu objaviti naredne srijede u 13 sati.

Dodik je iznoseći svoju završnu riječ sutkinji poručio kako je na njoj sada “velika odgovornost” odnosno kako treba odlučiti hoće li djelovati na temelju prava ili politike a po okončanju ročišta novinarima je pred sjedištem Suda BiH kazao kako će parlament Republike Srpske u slučaju osuđujuće presude odmah djelovati i “donijeti suštinski važne odluke”.

“(Osuđujuća) presuda može zadati smrtni udarac Bosni i Hercegovini”, zaprijetio je Dodik koji tvrdi kako je suđenje dio urote čiji je cilj njegovo uklanjanje iz politike.

Tužitelj Nedim Ćosić zatražio je da se Dodika i direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića proglasi krivima i osudi na kaznu zatvora koja bi bila blizu maksimalne predviđene zakonom a ona može biti do pet godina.

PROČITAJTE VIŠE U Bruxellesu vidno šokirani najavljenim novim zakonima u Republici Srpskoj: ‘Čekajte, vi želite u EU?!‘

Milorad Dodik

Antonio Balić/Cropix

Također je tražio da se Dodiku kao i Lukiću izrekne mjera zabrane obnašanja dužnosti u tijelima izvršne ili zakonodavne vlasti u razdoblju od deset godina što bi aktualnog predsjednika RS praktično poslalo u političku mirovinu jer se on više ne bi imao pravo kandidirati na izborima.

Maratonskim iznošenjem završnih riječi tužiteljstva i obrane u srijedu kasno navečer na Sudu BiH završeno je suđenje čelniku bosanskih Srba Miloradu Dodiku, zajedno s direktorom Službenog glasnika Republike Srpske Milošem Lukićem optuženim za neprovođenje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice.

Ovo bi suđenje moglo odrediti političku budućnost Dodika, čiji je uspon počeo još 1998. godine i bitno utjecati na stanje u BiH jer su on i njegovi suradnici najavili poduzimanje “radikalnih mjera” bude li presuda osuđujuća.

Na kraju procesa koji je započeo 5. veljače 2024. godine, državni tužitelj Nedim Ćosić zatražio je od sutkinje Sene Uzunović da Dodika i Lukića proglasi krivim i osudi ih na zatvorske kazne “blizu maksimalne”.

Sam Dodik u sudnici je djelovao nervozno a sutkinji se uz ostalo potužio kako ga tamo satima drže u nehumanim uvjetima je mu je vruće i ima glavobolju.

Tvrdio je kako visoki predstavnik Christian Schmidt nije imao pravo donositi odluke a da Tužiteljstvo BiH podizanjem optužnice to pokušava prikriti pa je zaključio kako suđenje i eventualna osuđujuća presuda “mogu napraviti veće probleme”.

“Ne prijetim, ali sam u političkoj borbi spreman ići do kraja”, izjavio je dok je Schmidta nazvao “Švabom” i neprijateljem Srba.

Neprovođenje odluka visokog predstavnika u BiH je postalo kaznenim djelom od 2023. godine i za to se može dobiti kazna u rasponu od šest mjeseci do pet godina zatvora.

PROČITAJTE VIŠE Uskoro presuda koja bi mogla izazvati tektonske potrese u BiH, iz Banje Luke poručili: ‘Već idući dan ćete imati referendum!‘

Milorad Dodik

Antonio Balić/Cropix

Osuđujuća kazna znači i automatsku smjenu s dužnosti ukoliko je riječ o osobama u izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti, ili zaposlenicima u institucijama koje se financiraju iz proračuna.

Tužitelj Ćosić tražio je da se uz zatvorsku kaznu i Dodiku i Lukiću odmah izrekne mjera prestanka mandata, a da im se zabrana obnašanja bilo kakvih političkih dužnosti produži na deset godina.

Dodik i Lukić optuženi su jer su omogućili da se u Službenom glasniku RS objave dva zakona koje je 2023. godine donio entitetski parlament, a visoki predstavnik ih je poništio. Tim su zakonima u RS-u pokušali zabraniti provedbu presuda Ustavnog suda BiH i odluka visokog predstavnika.

Ključni argument na kojemu je Dodik temeljio svoju obranu bila je tvrdnja kako Christian Schmidt nije legalno izabran za visokog predstavnika jer o tome nije odlučivalo Vijeće sigurnosti UN-a. Teza obrane je da sukladno tomu Schmidt nije ni mogao donositi obvezujuće odluke odnosno mijenjati zakone.

Dodikov odvjetnik Goran Bubić u svojoj je završnoj riječi zbog koje je ročište trajalo satima i znatno duže od previđenog s tom argumentacijom tražio oslobađajuću presudu i tvrdio kako je njegov branjenik potpuno nedužan odnosno da je žrtva progona čiji je cilj njegova eliminacija iz političkog života odnosno centralizacija BiH.  

Pri tom se pozvao na američkog potpredsjednika JD Vancea odnosno njegovu izjavu kako se u demokraciji ključna pitanja rješavaju glasačkim kutijama pa je zaključio kako bi o Dodikovoj sudbini trebali odlučivati isključivo birači na izborima.

Ipak je dodao kako je njegov branjenik možda “upao u stupicu” jer je postupio po sugestijama svojih savjetnika koji su ga uvjeravali kako neće biti kazneno odgovoran potpiše li ukaz o stupanju na snagu poništenih zakona.

https://www.jutarnji.hr/feed/