Connect with us

Art

I Damir Karakaš hvali ovu izložbu u centru Zagreba. S razlogom. S tolikom vas snagom ‘promatraju‘ ove oči da ćete se smrznuti

Uvijek mi bude simpatično kad pisci promoviraju likovne umjetnike koji su im bliski, i obrnuto, jer se rađa posebna sinergija, drukčiji pogled od uobičajenog kunsthistoričarskog, a još kad to čini pisac koji je sklon crtežu, to bude i poticajnije. Tako sam na društvenim mrežama vidjela da Damir Kara…

Published

on

19.02.2025.

I Damir Karakaš hvali ovu izložbu u centru Zagreba. S razlogom. S tolikom vas snagom ‘promatraju‘ ove oči da ćete se smrznuti

Uvijek mi bude simpatično kad pisci promoviraju likovne umjetnike koji su im bliski, i obrnuto, jer se rađa posebna sinergija, drukčiji pogled od uobičajenog kunsthistoričarskog, a još kad to čini pisac koji je sklon crtežu, to bude i poticajnije. Tako sam na društvenim mrežama vidjela da Damir Kara…

Uvijek mi bude simpatično kad pisci promoviraju likovne umjetnike koji su im bliski, i obrnuto, jer se rađa posebna sinergija, drukčiji pogled od uobičajenog kunsthistoričarskog, a još kad to čini pisac koji je sklon crtežu, to bude i poticajnije.

Tako sam na društvenim mrežama vidjela da Damir Karakaš poziva na izložbu Jelene Sokić, hvali je.

Izložba dugačkog naziva “U ovaj sat, svatko bi trebao stati na ulici i gledati kako sve pomalo zri” može se pogledati u zagrebačkoj galeriji Forum. Naslov je preuzet iz pjesme “Grapa u rujnu” Cesarea Pavesea, koja je navedena na početku popratnog kataloga u prijevodu Marka Gregorića. Napisana 1936. godine, prilično je slikovita, opisuje zrenje, kako se radi grapa ujesen, sve je jako upečatljivo. Tko živ može odoljeti ovim stihovima i nostalgično ne zamišljati ranu jesen: “U ovaj sat vide se samo žene, te žene ne puše i ne piju tek stoje tako na suncu i griju si leđa, kao da su voćke. Zrak, sirov od magle pije se kao grapa – sve ovdje odiše svojim mirisom.”

Jelena Sokić

Paveseovi stihovi

Slike ove umjetnice jednako su pričljive kao i stihovi, ne čudi da ju je privukao Pavese. Tehnički je prilično vješta. Ova umjetnica iz Splita studirala je u Ljubljani, usavršavala se u Italiji, i rukopis joj je drukčiji od ostalih na domaćoj sceni, rekla bih. Kao medij izražavanja koristi slikarstvo, crtež, video, grafiku, ali često i kombinaciju.

Jelena Sokić

Dominira simbolika, groteska… “Shining” je naziv knjige Stephena Kinga, po kojoj je snimljen istoimeni film, kao i slike ove umjetnice koja se može pogledati u galeriji Forum. Teško je da se netko tko se dosta referira na pop-kulturu ne referira na film i knjigu, no na prvu je mi je teško povezati simboliku. 

Jelena Sokić, No more drama u Zagrebu

U njezinoj interpretaciji gledamo nečiji dnevni boravak, kroz prozor se naziru krovovi grada, zanimljiva je boja neba. Slika na zidu, zelena fotelja, trebao bi to biti prikaz građanskog stana. No, na stolu, uz dvije boce mineralne, leži čovjek, minijaturnih dimenzija u odnosu na stan i stol (zauzima tek mali djelić), a u pozadini lice prekriva žena u donjem vešu. Dominira ružičasta, odmotana rola WC papira. Na slici “Kolekcionar” naziru se samo oči, pogled kolekcionara. “Blue Rider on the Holiday” ima, barem po mojem ukusu, previše elemenata, iako to nije izvan kontrole, umjetnica namjerno ne stišava rukopis. Poziva na Salvadora Dalija. No, to je jedina slika na izložbi koja mi baš nije “sjela”, ostalo je vrijedno svake preporuke.

Protagonisti slika

Pokazuje, ponekad, ružičaste zalaske sunca, siva podneva na ulicama, gledamo, recimo, replike protagonista tih slika na srednjovjekovnim ili renesansnim iluminacijama i slikama. Najmilija mi je naslovna slika, gdje dva para očiju “vire” iz trave.

Slike su nastajale posljednjih nekoliko godina. Među novijima je ovogodišnja “No more drama u Zagrebu”. Sklupčano tijelo žene, boca pića, mislim prazna, i ekstremiteti tijela tamo gdje po prirodi stvari ne bi mogli biti. Ponekad neke slike, njihov sadržaj, graniče s noćnom morom, no iz te more ipak “izlaze” uz pomoć boje. Na dosta slika ljudi nose maske (tu bi se mogla naći, doduše, neka poveznica, no tanašna, s radom Pavla Pavlovića). 

Jelena Sokić

Siniša Štambuk/

Na slici “Toliko o tome i tako dalje” svi su ljudi, mačke i psi, u vlastitoj perspektivi, iako u zajedničkoj sobi. Sve u svemu, zanimljiva izložba. Nije savršena, no zanimljiva.

Kustos izložbe Feđa Gavrilović tumači da se u prostorima na tim slikama “raspadaju nedefinirani objekti, ljudska tijela plutaju u njima i doživljavaju preobrazbe, a pejzaži se ponekada rascjepljuju da bi dopustili pogled nekim znatiželjnicima. Taj je svijet neuhvatljiv (možda, opet, kao jesenski osjećaj zrenja o kojemu piše Pavese), nesvodiv na poznate koordinate i predmete. Sve što se ovdje prikazuje proizlazi iz radosti slikarskog rastavljanja i sastavljanja formi, ali istovremeno i iz duboke nelagode koju proizvodi ova stvarnost i naša dnevna potraga za smislom osuđena na neuspjeh.”

Nećete pogriješiti odete li pogledati ako ovu izložbu. 

https://www.jutarnji.hr/feed/

Art

Od Yammata u centru Zagreba pa do kuće na Gornjem gradu: Ovo je pet najvažnijih projekata preminule Maje Tedeschi

“Danas Yammat FM svira u sjećanje na Maju Tedeschi. Nedavno smo proslavili 10 rođendan i ono što je bio i cilj arhitektonskog rješenja Maje Tedeschi – spojiti audio i vizualno – na Yammatov 10. rođendan poprimilo je sasvim novu dimenziju” napisali su s ovog radija, u povodu smrti poznate arhitektice…

Published

on

By

21.02.2025.

Od Yammata u centru Zagreba pa do kuće na Gornjem gradu: Ovo je pet najvažnijih projekata preminule Maje Tedeschi

“Danas Yammat FM svira u sjećanje na Maju Tedeschi. Nedavno smo proslavili 10 rođendan i ono što je bio i cilj arhitektonskog rješenja Maje Tedeschi – spojiti audio i vizualno – na Yammatov 10. rođendan poprimilo je sasvim novu dimenziju” napisali su s ovog radija, u povodu smrti poznate arhitektice…

“Danas Yammat FM svira u sjećanje na Maju Tedeschi. Nedavno smo proslavili 10 rođendan i ono što je bio i cilj arhitektonskog rješenja Maje Tedeschi – spojiti audio i vizualno – na Yammatov 10. rođendan poprimilo je sasvim novu dimenziju” napisali su s ovog radija, u povodu smrti poznate arhitektice. Prisjetili smo se njezinih najvažnijih projekata

1. Yammat radio, Zagreb

Nedavno smo u Jutarnjem listu proglasili ovaj rad, i za toga stojimo, najboljim ostvarenjem 2024. godine u Hrvatskoj. Igrom slučaja, na dan kad je umro legendarni voditelj Siniša Švec prolazila sam pokraj radija Yammat u Ulici Franje Račkog. Bila je noć, ispred radija položena crvena ruža, uokolo svijeće. Izvana se, poznato je, sve vidi, no u tom trenu, dok sam prolazila, nije bilo nikoga za pultom. Siniša Švec obilježio je moju generaciju, generaciju koja je bila prije i došla poslije, i ima tu i emotivne komponente, no taj prizor nešto je što ću pamtiti, što mi je ostalo urezano u pamćenje. Zagreb je u tom trenu za mene bio neki drugi grad. Za sjajnu je arhitekturu bila zadužena arhitektica Maja Tedeschi. Govorila je Korani Sutlić, o izazovima s kojima se susretala. Ranije je ovdje bila banka: “Prostorom su dominirali veliki izlozi, koji su se isprva činili kao hendikep i smetnja za način funkcioniranja radija. No ubrzo sam taj nedostatak pretvorila u priliku tako što sam zamislila da inače isključivo zvučni radijski program pretvorim u živu sliku. Došla sam na ideju da napravim projekt vizualnog radija”. Prostor ukupne površine, nešto veće od 500 četvornih metara, nije imao nikakve uzbudljive ni upečatljive prostorne senzacije, bio je obična dosadna uredska hala. “Stoga je moj glavni zadatak bio stvoriti zanimljive prostorne volumene koji će kako svojim oblikovanjem tako i funkcionalnom raznolikošću biti ravnopravni arhitektonski partner superkvalitetnom i jedinstvenom Yammat FM sadržaju”, rekla je kolegici Sutlić ova arhitektica. Projekt obuhvaća pet radijska studija; dva s režijama za emitiranje uživo te dva za pretprodukciju sadržaja, kao i poseban studio za snimanje vokala. Najveći studio nosi ime po tragično preminulom osnivaču Yammata Alenu Balenu. Osim pet studija, projekt je obuhvatio i prostor za redakciju informativnog programa, glazbenu redakciju i uredske prostore. Osnovna arhitektonsko-muzička ideja bila je oblikovati cjelovit prostor koji podsjeća na unutrašnjost drvenog muzičkog instrumenta ili drvene muzičke kutije te je stoga drvo glavni materijal u prostoru. Prostorom dominira centralna multifunkcionalna drvena kocka.

Yammat

Neja Markicevic/Cropix

Yammat

Neja Markicevic/Cropix

Yammat 

Neja Markicevic/Cropix

2. Rekonstrukcija kuće Sabljić/Kugli 

Arhitektica Maja Tedeschi dom za svoju obitelj oblikovala je na temelju rekonstrukcije već postojeće kuće iz 1862. godine. Kuća je prethodno bila u jako lošem stanju, što se može vidjeti na snimljenim fotografijama, no unatoč tome nije niti slutila koliko će joj trebati za cijeli pothvat: “Potencijal sam osjetila u prvom susretu s prostorom” rekla nam je za projekt koji je bio nominirana za nagradu Udruženja hrvatskih arhitekata. Do sada je to njezin najkompleksniji projekt. Osnovna tema kuće Sabljić/Kugli (po nekadašnjem vlasniku, knjižaru Kugliju) spoj je tradicije i suvremenog života. Kuća u gornjogradskoj Visokoj ulici ima svoju dugu povijest: u njoj je živio i umro Ivan plemeniti Zajc (stoji na pločici na ulazu). U središtu je prostrani atrij oko kojega se vrte svi ostali sadržaji kuće. U tom je dvorištu čista, geometrijska skulptura Aleksandra Srneca. Senzibilitet prema geometrijskoj apstrakciji vidljiv je u cijelom prostoru. Dvije prostorije za boravak u prizemlju rekonstruirane su na temelju nekadašnjih konjušnica i gospodarskih prostorija. Budući da je riječ o zaštićenom spomeniku kulture, Maja Tedeschi surađivala je tijekom projektiranja s Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture, no, kaže, ta joj suradnja nije bila teška budući da ima senzibiliteta za historicističke oblike: “U osnovi je cijele rekonstrukcije maksimalno poštivanje i oblika i materijala iz povijesti, spoj 19. i 21. stoljeća. “Inspiraciju sam pronašla, među ostalime, i u palači Gvozdanović koja je zaštitni zapis 19. stoljeća, i bila je bitno mjesto okupljanja”,  rekla nam je.  S Visoke ulice kuća izgleda kao skromna prizemnica, tako da u prostoru pruža dodatni efekt iznenađenja. Osim prizemnog, gospodarskog dijela, kuća se sastoji i od historicističke jednokatnice orijentirane na šumsku padinu (povezuje ih spomenuti atrij). Ispod terase spušta se kaskadni vrt. Tu je i jedna Srnecova skulptura. Kuća ima i unutarnji atrij, u kojemu je smještena skuptura “Oblici prostora” Ivana Kožarića iz 1966. godine. Pri postavljanju skulpture, odmah je znala da je to – to: ” Kožarić je došao na kraju cijele priče, iako sada izgleda da se sve vrti oko njega”, rekla je tada. 

Obiteljska kuća u Visokoj

Neja Markicevic/cropix/Cropix

Obiteljska kuća u Visokoj

Neja Markicevic/cropix/Cropix

 

3. Briig Boutique Hotel, Split

U samom centru grada Splita, na samo deset minuta hoda od Dioklecijanove palače i tik do popularne plaže Bačvice, smjestio se Briig Boutique Hotel, čiji su autori Maja Tedeschi i Damir Rako. Kako smo pisali u prilogu Dom i dizajn, sve je započelo jasnom filozofijom investitora te tima arhitekata koji je radio na ovom projektu – nisu htjeli otvoriti samo još jedan hotel u nizu. Svojim su gostima željeli ponuditi nešto drugačije, novo i uzbudljivo, a u tome su itekako uspjeli. Split se može pohvaliti jedinstvenim cjelogodišnjim chic hotelom s četiri zvjezdice koji se ističe svojim dizajnom, funkcionalnošću te vrhunskom uslugom, a priča jednu novu kozmopolitsku priču.

Boravak u ovom hotelu ne zaboravlja se tek tako jer se prilikom dizajna pazilo se na svaki detalj. Avantura za goste započinje već pogledom na dojmljivu vizuru bijele zgrade asimetričnih linija, a potom se nastavlja na otmjenoj recepciji. Predvorjem dominiraju monumentalne zavijene crne stepenice, koje su pravo umjetničko djelo, a s prizemlja vode na prvi kat. Originalni namještaj i rasvjeta renomiranih svjetskih dizajnera, kamen iz sjeverne Italije, plakati Borisa Bućana, grafike Julija Knifera i instalacije Aleksandra Srneca, samo su neki od istaknutih detalja zbog kojih briig već sada ponosno nosi epitet istinskog ‘muzeja sa sobama‘. Samo srce hotela predstavlja unutarnji atrij koji je izlomljen poput vanjske fasade, a riječ je o posveti japanskom umjetniku Noguchiju i njegovoj čuvenoj papirnatoj izlomljenoj lampi. Okomiti četvrtasti otvor, koji se nalazi u sredini zgrade, podiže se sve do staklenog krova na vrhu, a povezuje unutarnje hodnike i sobe smješene na pet katova.

Nagraađeni hotel Briig na splitskim Bačvicama

Sasa Buric/cropix/Cropix

Split 280420.
Arhitekt Damir Rako i nagradjeni hotel Briig na splitskim Bacvicama.
Foto: Sasa Buric/CROPIX

Sasa Buric/cropix/Cropix

4. Vila Elam, Maslinica, Šolta

Dugo su se stanovnici Maslinice na Šolti pitali što se gradi u ovom mjestu, atraktivnoj lokaciji, tik uz plažu. “Ideja mi je bila postići što monolitniji objekt, stoga sam kamenu fasadu protegnula i na cijelu krovnu plohu. Time je lagano izlomljena forma kuće dobila jedinstveno oplošje koje joj daje više od samog estetskog značenja; kuća je postala kameni znak, konceptualni element u okolišu” rekla je Maja Tedeschi Korani Sutlić.  Rustikalnom površinom usko slaganih kamenih ploča nježne bijele boje i plitkim sjenama koje kamene neravnine stvaraju arhitektica je postigla efekt lagano namreškane, titrajuće fasade koja podsjeća na površinu mora uzburkanog laganim burinom. Projekt je opisala na sljedeći način: “Iznenađujuće je dobra refleksija sunca o kamenu fasadu koja, iako monumentalna i čvrsta, postaje ugodna i meka poput baršuna. U kontrastu s tom mekom, upijajućom plohom suprotstavila sam crne metalne vanjske otvore te crnu metalnu ulaznu nadstrešnicu koja u svom ‘origami‘ obliku predstavlja zanimljivu prostornu kopču između glavnog objekta i manje gostinjske kuće. Iako se radi o crnim metalnim elementima, a kuća se nalazi na velikom dalmatinskom suncu, taj pomalo smioni odabir se pokazao jako točan jer sunce i njih vrlo lijepo miluje po ‘masnoj‘ završnoj obradi”. 

Kuća u mjestu Maslinica na otoku Šolta

Tom Dubravec/Cropix

Kuća u mjestu Maslinica na otoku Šolta

Tom Dubravec/Cropix

Kuća u mjestu Maslinica na otoku Šolta

Tom Dubravec/Cropix

5. Hotel Bellevue, Plitvička jezera, prva nagrada

Osvojila je prvu nagradu na javnom natječaju za rekonstrukciju hotela Bellevue u Nacionalnom parku Plitvička jezera.

 

https://www.jutarnji.hr/feed/

Continue Reading

Art

Preminula je poznata hrvatska arhitektica Maja Tedeschi

NažaIost, prerano, umrla je poznata hrvatska arhitektica Maja Tedeschi, inače supruga poslovnog čovjeka Emila Tedeschog, objavio je Yammat. Za njom je ostalo i dvoje djece. Maja Tedeschi autorica je mnogih upečatljivih arhitektonskih realizacija. Među njima su kuća Sabljić/Kugli u Zagrebu, koja je s…

Published

on

By

21.02.2025.

Preminula je poznata hrvatska arhitektica Maja Tedeschi

NažaIost, prerano, umrla je poznata hrvatska arhitektica Maja Tedeschi, inače supruga poslovnog čovjeka Emila Tedeschog, objavio je Yammat. Za njom je ostalo i dvoje djece. Maja Tedeschi autorica je mnogih upečatljivih arhitektonskih realizacija. Među njima su kuća Sabljić/Kugli u Zagrebu, koja je s…

NažaIost, prerano, umrla je poznata hrvatska arhitektica Maja Tedeschi, inače supruga poslovnog čovjeka Emila Tedeschog, objavio je Yammat. Za njom je ostalo i dvoje djece.

Maja Tedeschi autorica je mnogih upečatljivih arhitektonskih realizacija. Među njima su kuća Sabljić/Kugli u Zagrebu, koja je svojedobno bila nonimirana za prestižnu nagradu Udruženja hrvatskih arhitekata, “Bernardo Bernardi”, potom hvaljeni prostori radija Yammat u centru Zagreba, te Briig boutique hotel u samom središtu Splita, s Damirom Rakom, za koji je, pak, dobila važnu međunarodnu nagradu. Radila je i vilu Elam u Maslinici na Šolti.

Njezin je arhitektonski stil bio jednostavan, čist, diskretan, minimalističan, a opet je kroz tu diskretnost, u oblikovanju postizala mnogo.

Među ostalim, njezin projekt koji je izazvao ponajviše pažnje bila je kuća Sabljić/Kugli, nazvana po nekadašnjem vlasniku, knjižaru Kugliju, a koja je spoj tradicije i suvremenog života. Kuća u gornjogradskoj Visokoj ulici u Zagrebu ima svoju dugu povijest: u njoj je živio i umro Ivan plemeniti Zajc, to je i bio dom koji je arhitektica oblikovala za svoju obitelji.

Oblikovala ga je na temelju rekonstrukcije već postojeće kuće iz 1862. godine. Kuća je prethodno bila u jako lošem stanju, što se može vidjeti na snimljenim fotografijama, no unatoč tome nije niti slutila koliko će joj trebati za cijeli pothvat. Rekla nam je tada u intervjuu. “Potencijal sam osjetila u prvom susretu s prostorom”. Osnovna tema kuće Sabljić/Kugli (po nekadašnjem vlasniku, knjižaru Kugliju) spoj je tradicije i suvremenog života.

U središtu je prostrani atrij oko kojega se vrte svi ostali sadržaji kuće. U tom je dvorištu čista, geometrijska skulptura Aleksandra Srneca. Senzibilitet prema geometrijskoj apstrakciji vidljiv je u cijelom prostoru.

Budući da je riječ o zaštićenom spomeniku kulture, Maja Tedeschi surađivala je tijekom projektiranja s Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture, no, ta joj suradnja nije bila teška budući da je, kako nam je tada i sama rekla, imala velik senzibilitet za historicističke oblike: “U osnovi je cijele rekonstrukcije  bilo maksimalno poštivanje i oblika i materijala iz povijesti, spoj 19. i 21. stoljeća”.

Oblikovala je potom, s Damirom Rakom, Briig boutique hotel u samom središtu Splita, a koji je osvojio prestižnu međunarodnu nagradu Big SEE Architecture Award 2020, u kategoriji najbolje arhitektonsko ostvarenje u području javnih zgrada.

Osvojila je prvu nagradu na javnom natječaju za rekonstrukciju hotela Bellevue u Nacionalnom parku Plitvička jezera.

Od novijih radova, oblikovala je divan prostor u centru Zagreb, Yammat.

U jednim od posljednjih intervjua, među ostalim govorila je o izazovima s kojima se susretala. Ranije je ovdje bila banka: “Prostorom su dominirali veliki izlozi, koji su se isprva činili kao hendikep i smetnja za način funkcioniranja radija. No ubrzo sam taj nedostatak pretvorila u priliku tako što sam zamislila da inače isključivo zvučni radijski program pretvorim u živu sliku. Došla sam na ideju da napravim projekt vizualnog radija”.

Prostor ukupne površine, nešto veće od 500 četvornih metara, nije imao nikakve uzbudljive ni upečatljive prostorne senzacije, bio je obična dosadna uredska hala. “Stoga je moj glavni zadatak bio stvoriti zanimljive prostorne volumene koji će kako svojim oblikovanjem tako i funkcionalnom raznolikošću biti ravnopravni arhitektonski partner superkvalitetnom i jedinstvenom Yammat FM sadržaju”, rekla je kolegici Korani Sutlić ova arhitektica.

Maja Tedeschi

Neja Markicevic/Cropix

Za Vilu Elam u Maslinici na Šolti, rekla je da joj je ideja bila postići što monolitniji objekt, stoga sam kamenu fasadu protegnula i na cijelu krovnu plohu. Time je lagano izlomljena forma kuće dobila jedinstveno oplošje koje joj daje više od samog estetskog značenja; kuća je postala kameni znak, konceptualni element u okolišu. Rustikalnom površinom usko slaganih kamenih ploča nježne bijele boje i plitkim sjenama koje kamene neravnine stvaraju arhitektica je postigla efekt lagano namreškane, titrajuće fasade koja podsjeća na površinu mora uzburkanog laganim burinom.

Osnivačica je Studija 180, a diplomirala je 1989. godine na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.

Bila je poznata i u javnom životu, uvijek besprijekorno odjevena, sjajna stila.

https://www.jutarnji.hr/feed/

Continue Reading

Art

Prošlo je 115 godina otkako je vozio tramvaj u Dubrovniku. Rade veliku izložbu o tome i pozivaju ljude na suradnju

Povodom 115 godina od uvođenja dubrovačkog tramvaja u promet i 55 godina od njegovog ukidanja, Dubrovački muzeji sredinom 2025. godine organiziraju izložbu „Povijest dubrovačkog tramvaja“, autora Tonka Marunčića, Jana Marka Novalije i Dina Lokasa. Pozivaju se građani koji u svojem vlasništvu imaju r…

Published

on

By

20.02.2025.

Prošlo je 115 godina otkako je vozio tramvaj u Dubrovniku. Rade veliku izložbu o tome i pozivaju ljude na suradnju

Povodom 115 godina od uvođenja dubrovačkog tramvaja u promet i 55 godina od njegovog ukidanja, Dubrovački muzeji sredinom 2025. godine organiziraju izložbu „Povijest dubrovačkog tramvaja“, autora Tonka Marunčića, Jana Marka Novalije i Dina Lokasa. Pozivaju se građani koji u svojem vlasništvu imaju r…

Povodom 115 godina od uvođenja dubrovačkog tramvaja u promet i 55 godina od njegovog ukidanja, Dubrovački muzeji sredinom 2025. godine organiziraju izložbu „Povijest dubrovačkog tramvaja“, autora Tonka Marunčića, Jana Marka Novalije i Dina Lokasa. Pozivaju se građani koji u svojem vlasništvu imaju raznu građu o dubrovačkom tramvaju (uniforme, fotografije, dijelove tramvaja, dokumente, filmove itd.) da je posude Muzeju i tako obogate izložbu.

Građu mogu dostaviti osobno u Kulturno-povijesni muzej u Kneževu dvoru, ili na e-mail [email protected].

https://www.jutarnji.hr/feed/

Continue Reading

Trending