Art
Uoči zagrebačkog, pogledajte kako izgledaju spomenici preminulima od korone u svijetu: ‘Stalno se pojavljuju nova srca‘
17.02.2025.
Uoči zagrebačkog, pogledajte kako izgledaju spomenici preminulima od korone u svijetu: ‘Stalno se pojavljuju nova srca‘
Sjećanje na preminule od posljedica bolesti COVID-19 u Zagrebu će, najavljeno je, predstavljati memorijal od kamene kocke granitnog masiva sa srebrnim ugraviranim tekstom te grbom Grada. Glavni hrvatski grad time će se pridružiti nizu gradova diljem svijeta koji su postavljanjem memorijala već odali čast žrtvama spomenute bolesti.
U engleskoj prijestolnici 2021. je godine podignut Nacionalni memorijalni COVID zid (eng. National Covid Memorial Wall), vizualni podsjetnik na veliki gubitak koji je Ujedinjeno Kraljevstvo zbog toga virusa pretrpjelo.
Zid dugačak 500 metara, koji se proteže diljem rijeke Temze, nasuprot zgrade Parlamenta (eng. House of Parlament), prekriven je mnoštvom (240 000) ručno oslikanih crvenih srdaca, koja, svako ponaosob, predstavljaju pojedince koji su u Ujedinjenom Kraljevstvu preminuli od COVID-a.
Zid, koji su oslikale ožalošćene obitelji, danas održavaju volonteri, takozvani “Prijatelji zida”, koji su mnoga srca individualnim porukama i personalizirali.
Originalna srca nacrtana flomasterima londonsko vrijeme je oštetilo pa su prebojana dugotrajnom bojom za zid. Broj srca nije krajnji jer, kako bolest i dalje oduzima živote, na zidu osvanjuju nova srca.
Sopa Images/ddp Usa/profimedia/Sopa Images/ddp Usa/profimedia
2021. godine žrtvama COVID-a spomenik je podigao i španjolski primorski gradić Torrevieja (Alicante, Valencia). Skulpturu “Zagrljaji s dušom” (špa. Abrazos con alma), podignutu na šetalištu uz more (Paseo Marítimo de Juan Aparicio), krasi i posveta: “Torrevieja. Žrtvama COVID-a. Otišli ste u samoći, no zauvijek ćete ostati u našim sjećanjima”. ‘Zagrljaj‘ umjetnika Pepea Mirallesa iz Crevillenta (Alicante, Valencia), izrađen je od željeza.
“Za mene je to bila velika odgovornost, zbog svega što ovaj motiv podrazumijeva. Htio sam prikazati zagrljaj zraka, koji simbolizira sve zagrljaje koje si u tom razdoblju nismo mogli dati”, rekao je autor skulpture.
Projekt “Zagrljaji s dušom” prate i edukativni ciljevi vezani za sjećanje i podizanje svijesti o svemu što se, u vezi COVID-a, dogodilo.
View this post on Instagram A post shared by PROYECTO ALARUM (@proyectoalarum)
U spomen preminulih od COVID-a i radnika koji su dali svoj obol borbi protiv te bolesti podignut je i spomenik u engleskom Sheffieldu. Između četrnaest ideja odabrana je ona skulpture u obliku vrbe, koja je svoje mjesto pronašla u parku Balm Green Gardens, piše BBC.
“Na takvom mjestu, koje je tako lijepo i nalazi se usred grada, bit će veoma posebna za sve one koji su tijekom zadnjih nekoliko godina nekoga izgubili”, komentirala je gradonačelnica Sioned-Mair Richards skulpturu arhitekta i kipara Georgea Kinga.
George King, kojem je realizacija skulpture od nehrđajućeg čelika predstavljala “čast” i “veliku odgovornost”, izrazio je pak nadu da će ljudi biti ponosni na djelo koje je “izrađeno u Sheffieldu za ljude iz Sheffielda”.
“Vrba ima snažno deblo, koje simbolizira način na koji su ljudi surađivali kako bi stvorili snagu koja je u tom teškom razdoblju bila neophodna. Osim toga, vrba je fleksibilno i otporno stablo, a istodobno i delikatno. Kada udari oluja, stablo se savine. Njene dugačke grane spuštaju se do tla, a kada kiši, kapljice padaju niz grane poput suza. Dok stojiš ispod vrbe, osjećaš se podržano i zaštićeno”, nastavlja.
Kako piše SheffNews, dizajn skulpture posjetiteljima omogućava čitanje poruka otisnutih na ‘granama vrbe‘ te dodavanje privremenih vrpci s porukama.
Lokalni pjesnici dijelove su sakupljenih poruka povezali u jedinstvenu pjesmu pa “hodajući oko skulpture osoba iskusi jedinstveno književno djelo”, dodaje King.
Spomenik u Sheffieldu
Cofiant Images/alamy/profimedia/Cofiant Images/alamy/profimedia
U glavnom gradu savezne države Kentucky osvanula je, pak, instalacija naziva “Ujedinjeni stojimo. Razjedinjeni padamo” (eng. United We Stand. Divided We Fall) Amande Matthews, autorice kipova lokalnih heroina – sufražetkinje, nastavnice i zagovornice reforme školstva Nettie Depp te Alice Dunnigan, prve crnačke novinarke koja je pokrivala Bijelu kuću, piše Kentuckylantern.
Dizajn skulpture, koja se nalazi na Kapitolu spomenute države, čine reflektirajuća sfera s nazivom skulpture, motom i pečatom savezne države te figure koje je okružuju, a koje uključuju i prikaz balerine, djeteta i trudnice.
“Zajednička svim figurama zamjetna je rupa ispod vrata i povrh prsa. Taj prazni prostor predstavlja neopisivu tugu i očaj zbog gubitka voljenih osoba, rođaka i prijatelja koji su nas prerano napustili. Ponekad se tu tugu osjeća poput hladnog vjetra koji nam prolazi kroz prsa, tresući krhko, slomljeno srce”, objašnjava Matthews.
https://www.jutarnji.hr/feed/
Art
Od Yammata u centru Zagreba pa do kuće na Gornjem gradu: Ovo je pet najvažnijih projekata preminule Maje Tedeschi
21.02.2025.
Od Yammata u centru Zagreba pa do kuće na Gornjem gradu: Ovo je pet najvažnijih projekata preminule Maje Tedeschi
“Danas Yammat FM svira u sjećanje na Maju Tedeschi. Nedavno smo proslavili 10 rođendan i ono što je bio i cilj arhitektonskog rješenja Maje Tedeschi – spojiti audio i vizualno – na Yammatov 10. rođendan poprimilo je sasvim novu dimenziju” napisali su s ovog radija, u povodu smrti poznate arhitektice. Prisjetili smo se njezinih najvažnijih projekata
1. Yammat radio, Zagreb
Nedavno smo u Jutarnjem listu proglasili ovaj rad, i za toga stojimo, najboljim ostvarenjem 2024. godine u Hrvatskoj. Igrom slučaja, na dan kad je umro legendarni voditelj Siniša Švec prolazila sam pokraj radija Yammat u Ulici Franje Račkog. Bila je noć, ispred radija položena crvena ruža, uokolo svijeće. Izvana se, poznato je, sve vidi, no u tom trenu, dok sam prolazila, nije bilo nikoga za pultom. Siniša Švec obilježio je moju generaciju, generaciju koja je bila prije i došla poslije, i ima tu i emotivne komponente, no taj prizor nešto je što ću pamtiti, što mi je ostalo urezano u pamćenje. Zagreb je u tom trenu za mene bio neki drugi grad. Za sjajnu je arhitekturu bila zadužena arhitektica Maja Tedeschi. Govorila je Korani Sutlić, o izazovima s kojima se susretala. Ranije je ovdje bila banka: “Prostorom su dominirali veliki izlozi, koji su se isprva činili kao hendikep i smetnja za način funkcioniranja radija. No ubrzo sam taj nedostatak pretvorila u priliku tako što sam zamislila da inače isključivo zvučni radijski program pretvorim u živu sliku. Došla sam na ideju da napravim projekt vizualnog radija”. Prostor ukupne površine, nešto veće od 500 četvornih metara, nije imao nikakve uzbudljive ni upečatljive prostorne senzacije, bio je obična dosadna uredska hala. “Stoga je moj glavni zadatak bio stvoriti zanimljive prostorne volumene koji će kako svojim oblikovanjem tako i funkcionalnom raznolikošću biti ravnopravni arhitektonski partner superkvalitetnom i jedinstvenom Yammat FM sadržaju”, rekla je kolegici Sutlić ova arhitektica. Projekt obuhvaća pet radijska studija; dva s režijama za emitiranje uživo te dva za pretprodukciju sadržaja, kao i poseban studio za snimanje vokala. Najveći studio nosi ime po tragično preminulom osnivaču Yammata Alenu Balenu. Osim pet studija, projekt je obuhvatio i prostor za redakciju informativnog programa, glazbenu redakciju i uredske prostore. Osnovna arhitektonsko-muzička ideja bila je oblikovati cjelovit prostor koji podsjeća na unutrašnjost drvenog muzičkog instrumenta ili drvene muzičke kutije te je stoga drvo glavni materijal u prostoru. Prostorom dominira centralna multifunkcionalna drvena kocka.
Yammat
Neja Markicevic/Cropix
Yammat
Neja Markicevic/Cropix
Yammat
Neja Markicevic/Cropix
2. Rekonstrukcija kuće Sabljić/Kugli
Arhitektica Maja Tedeschi dom za svoju obitelj oblikovala je na temelju rekonstrukcije već postojeće kuće iz 1862. godine. Kuća je prethodno bila u jako lošem stanju, što se može vidjeti na snimljenim fotografijama, no unatoč tome nije niti slutila koliko će joj trebati za cijeli pothvat: “Potencijal sam osjetila u prvom susretu s prostorom” rekla nam je za projekt koji je bio nominirana za nagradu Udruženja hrvatskih arhitekata. Do sada je to njezin najkompleksniji projekt. Osnovna tema kuće Sabljić/Kugli (po nekadašnjem vlasniku, knjižaru Kugliju) spoj je tradicije i suvremenog života. Kuća u gornjogradskoj Visokoj ulici ima svoju dugu povijest: u njoj je živio i umro Ivan plemeniti Zajc (stoji na pločici na ulazu). U središtu je prostrani atrij oko kojega se vrte svi ostali sadržaji kuće. U tom je dvorištu čista, geometrijska skulptura Aleksandra Srneca. Senzibilitet prema geometrijskoj apstrakciji vidljiv je u cijelom prostoru. Dvije prostorije za boravak u prizemlju rekonstruirane su na temelju nekadašnjih konjušnica i gospodarskih prostorija. Budući da je riječ o zaštićenom spomeniku kulture, Maja Tedeschi surađivala je tijekom projektiranja s Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture, no, kaže, ta joj suradnja nije bila teška budući da ima senzibiliteta za historicističke oblike: “U osnovi je cijele rekonstrukcije maksimalno poštivanje i oblika i materijala iz povijesti, spoj 19. i 21. stoljeća. “Inspiraciju sam pronašla, među ostalime, i u palači Gvozdanović koja je zaštitni zapis 19. stoljeća, i bila je bitno mjesto okupljanja”, rekla nam je. S Visoke ulice kuća izgleda kao skromna prizemnica, tako da u prostoru pruža dodatni efekt iznenađenja. Osim prizemnog, gospodarskog dijela, kuća se sastoji i od historicističke jednokatnice orijentirane na šumsku padinu (povezuje ih spomenuti atrij). Ispod terase spušta se kaskadni vrt. Tu je i jedna Srnecova skulptura. Kuća ima i unutarnji atrij, u kojemu je smještena skuptura “Oblici prostora” Ivana Kožarića iz 1966. godine. Pri postavljanju skulpture, odmah je znala da je to – to: ” Kožarić je došao na kraju cijele priče, iako sada izgleda da se sve vrti oko njega”, rekla je tada.
Obiteljska kuća u Visokoj
Neja Markicevic/cropix/Cropix
Obiteljska kuća u Visokoj
Neja Markicevic/cropix/Cropix
3. Briig Boutique Hotel, Split
U samom centru grada Splita, na samo deset minuta hoda od Dioklecijanove palače i tik do popularne plaže Bačvice, smjestio se Briig Boutique Hotel, čiji su autori Maja Tedeschi i Damir Rako. Kako smo pisali u prilogu Dom i dizajn, sve je započelo jasnom filozofijom investitora te tima arhitekata koji je radio na ovom projektu – nisu htjeli otvoriti samo još jedan hotel u nizu. Svojim su gostima željeli ponuditi nešto drugačije, novo i uzbudljivo, a u tome su itekako uspjeli. Split se može pohvaliti jedinstvenim cjelogodišnjim chic hotelom s četiri zvjezdice koji se ističe svojim dizajnom, funkcionalnošću te vrhunskom uslugom, a priča jednu novu kozmopolitsku priču.
Boravak u ovom hotelu ne zaboravlja se tek tako jer se prilikom dizajna pazilo se na svaki detalj. Avantura za goste započinje već pogledom na dojmljivu vizuru bijele zgrade asimetričnih linija, a potom se nastavlja na otmjenoj recepciji. Predvorjem dominiraju monumentalne zavijene crne stepenice, koje su pravo umjetničko djelo, a s prizemlja vode na prvi kat. Originalni namještaj i rasvjeta renomiranih svjetskih dizajnera, kamen iz sjeverne Italije, plakati Borisa Bućana, grafike Julija Knifera i instalacije Aleksandra Srneca, samo su neki od istaknutih detalja zbog kojih briig već sada ponosno nosi epitet istinskog ‘muzeja sa sobama‘. Samo srce hotela predstavlja unutarnji atrij koji je izlomljen poput vanjske fasade, a riječ je o posveti japanskom umjetniku Noguchiju i njegovoj čuvenoj papirnatoj izlomljenoj lampi. Okomiti četvrtasti otvor, koji se nalazi u sredini zgrade, podiže se sve do staklenog krova na vrhu, a povezuje unutarnje hodnike i sobe smješene na pet katova.
Nagraađeni hotel Briig na splitskim Bačvicama
Sasa Buric/cropix/Cropix
Split 280420.
Arhitekt Damir Rako i nagradjeni hotel Briig na splitskim Bacvicama.
Foto: Sasa Buric/CROPIX
Sasa Buric/cropix/Cropix
4. Vila Elam, Maslinica, Šolta
Dugo su se stanovnici Maslinice na Šolti pitali što se gradi u ovom mjestu, atraktivnoj lokaciji, tik uz plažu. “Ideja mi je bila postići što monolitniji objekt, stoga sam kamenu fasadu protegnula i na cijelu krovnu plohu. Time je lagano izlomljena forma kuće dobila jedinstveno oplošje koje joj daje više od samog estetskog značenja; kuća je postala kameni znak, konceptualni element u okolišu” rekla je Maja Tedeschi Korani Sutlić. Rustikalnom površinom usko slaganih kamenih ploča nježne bijele boje i plitkim sjenama koje kamene neravnine stvaraju arhitektica je postigla efekt lagano namreškane, titrajuće fasade koja podsjeća na površinu mora uzburkanog laganim burinom. Projekt je opisala na sljedeći način: “Iznenađujuće je dobra refleksija sunca o kamenu fasadu koja, iako monumentalna i čvrsta, postaje ugodna i meka poput baršuna. U kontrastu s tom mekom, upijajućom plohom suprotstavila sam crne metalne vanjske otvore te crnu metalnu ulaznu nadstrešnicu koja u svom ‘origami‘ obliku predstavlja zanimljivu prostornu kopču između glavnog objekta i manje gostinjske kuće. Iako se radi o crnim metalnim elementima, a kuća se nalazi na velikom dalmatinskom suncu, taj pomalo smioni odabir se pokazao jako točan jer sunce i njih vrlo lijepo miluje po ‘masnoj‘ završnoj obradi”.
Kuća u mjestu Maslinica na otoku Šolta
Tom Dubravec/Cropix
Kuća u mjestu Maslinica na otoku Šolta
Tom Dubravec/Cropix
Kuća u mjestu Maslinica na otoku Šolta
Tom Dubravec/Cropix
5. Hotel Bellevue, Plitvička jezera, prva nagrada
Osvojila je prvu nagradu na javnom natječaju za rekonstrukciju hotela Bellevue u Nacionalnom parku Plitvička jezera.
https://www.jutarnji.hr/feed/
Art
Preminula je poznata hrvatska arhitektica Maja Tedeschi
21.02.2025.
Preminula je poznata hrvatska arhitektica Maja Tedeschi
NažaIost, prerano, umrla je poznata hrvatska arhitektica Maja Tedeschi, inače supruga poslovnog čovjeka Emila Tedeschog, objavio je Yammat. Za njom je ostalo i dvoje djece.
Maja Tedeschi autorica je mnogih upečatljivih arhitektonskih realizacija. Među njima su kuća Sabljić/Kugli u Zagrebu, koja je svojedobno bila nonimirana za prestižnu nagradu Udruženja hrvatskih arhitekata, “Bernardo Bernardi”, potom hvaljeni prostori radija Yammat u centru Zagreba, te Briig boutique hotel u samom središtu Splita, s Damirom Rakom, za koji je, pak, dobila važnu međunarodnu nagradu. Radila je i vilu Elam u Maslinici na Šolti.
Njezin je arhitektonski stil bio jednostavan, čist, diskretan, minimalističan, a opet je kroz tu diskretnost, u oblikovanju postizala mnogo.
Među ostalim, njezin projekt koji je izazvao ponajviše pažnje bila je kuća Sabljić/Kugli, nazvana po nekadašnjem vlasniku, knjižaru Kugliju, a koja je spoj tradicije i suvremenog života. Kuća u gornjogradskoj Visokoj ulici u Zagrebu ima svoju dugu povijest: u njoj je živio i umro Ivan plemeniti Zajc, to je i bio dom koji je arhitektica oblikovala za svoju obitelji.
Oblikovala ga je na temelju rekonstrukcije već postojeće kuće iz 1862. godine. Kuća je prethodno bila u jako lošem stanju, što se može vidjeti na snimljenim fotografijama, no unatoč tome nije niti slutila koliko će joj trebati za cijeli pothvat. Rekla nam je tada u intervjuu. “Potencijal sam osjetila u prvom susretu s prostorom”. Osnovna tema kuće Sabljić/Kugli (po nekadašnjem vlasniku, knjižaru Kugliju) spoj je tradicije i suvremenog života.
U središtu je prostrani atrij oko kojega se vrte svi ostali sadržaji kuće. U tom je dvorištu čista, geometrijska skulptura Aleksandra Srneca. Senzibilitet prema geometrijskoj apstrakciji vidljiv je u cijelom prostoru.
Budući da je riječ o zaštićenom spomeniku kulture, Maja Tedeschi surađivala je tijekom projektiranja s Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture, no, ta joj suradnja nije bila teška budući da je, kako nam je tada i sama rekla, imala velik senzibilitet za historicističke oblike: “U osnovi je cijele rekonstrukcije bilo maksimalno poštivanje i oblika i materijala iz povijesti, spoj 19. i 21. stoljeća”.
Oblikovala je potom, s Damirom Rakom, Briig boutique hotel u samom središtu Splita, a koji je osvojio prestižnu međunarodnu nagradu Big SEE Architecture Award 2020, u kategoriji najbolje arhitektonsko ostvarenje u području javnih zgrada.
Osvojila je prvu nagradu na javnom natječaju za rekonstrukciju hotela Bellevue u Nacionalnom parku Plitvička jezera.
Od novijih radova, oblikovala je divan prostor u centru Zagreb, Yammat.
U jednim od posljednjih intervjua, među ostalim govorila je o izazovima s kojima se susretala. Ranije je ovdje bila banka: “Prostorom su dominirali veliki izlozi, koji su se isprva činili kao hendikep i smetnja za način funkcioniranja radija. No ubrzo sam taj nedostatak pretvorila u priliku tako što sam zamislila da inače isključivo zvučni radijski program pretvorim u živu sliku. Došla sam na ideju da napravim projekt vizualnog radija”.
Prostor ukupne površine, nešto veće od 500 četvornih metara, nije imao nikakve uzbudljive ni upečatljive prostorne senzacije, bio je obična dosadna uredska hala. “Stoga je moj glavni zadatak bio stvoriti zanimljive prostorne volumene koji će kako svojim oblikovanjem tako i funkcionalnom raznolikošću biti ravnopravni arhitektonski partner superkvalitetnom i jedinstvenom Yammat FM sadržaju”, rekla je kolegici Korani Sutlić ova arhitektica.
Maja Tedeschi
Neja Markicevic/Cropix
Za Vilu Elam u Maslinici na Šolti, rekla je da joj je ideja bila postići što monolitniji objekt, stoga sam kamenu fasadu protegnula i na cijelu krovnu plohu. Time je lagano izlomljena forma kuće dobila jedinstveno oplošje koje joj daje više od samog estetskog značenja; kuća je postala kameni znak, konceptualni element u okolišu. Rustikalnom površinom usko slaganih kamenih ploča nježne bijele boje i plitkim sjenama koje kamene neravnine stvaraju arhitektica je postigla efekt lagano namreškane, titrajuće fasade koja podsjeća na površinu mora uzburkanog laganim burinom.
Osnivačica je Studija 180, a diplomirala je 1989. godine na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.
Bila je poznata i u javnom životu, uvijek besprijekorno odjevena, sjajna stila.
https://www.jutarnji.hr/feed/
Art
Prošlo je 115 godina otkako je vozio tramvaj u Dubrovniku. Rade veliku izložbu o tome i pozivaju ljude na suradnju
20.02.2025.
Prošlo je 115 godina otkako je vozio tramvaj u Dubrovniku. Rade veliku izložbu o tome i pozivaju ljude na suradnju
Povodom 115 godina od uvođenja dubrovačkog tramvaja u promet i 55 godina od njegovog ukidanja, Dubrovački muzeji sredinom 2025. godine organiziraju izložbu „Povijest dubrovačkog tramvaja“, autora Tonka Marunčića, Jana Marka Novalije i Dina Lokasa. Pozivaju se građani koji u svojem vlasništvu imaju raznu građu o dubrovačkom tramvaju (uniforme, fotografije, dijelove tramvaja, dokumente, filmove itd.) da je posude Muzeju i tako obogate izložbu.
Građu mogu dostaviti osobno u Kulturno-povijesni muzej u Kneževu dvoru, ili na e-mail [email protected].
https://www.jutarnji.hr/feed/
-
Domaće zvijezde4 days ago
Baka Prase ostao bez YouTube kanala – Evo što se dogodilo!
-
Crna kronika5 days ago
Teška nesreća na raskrižju u Velikoj Gorici, jedna osoba je poginula
-
Rijeka vijesti4 days ago
POKOPI NA GROBLJIMA (1099)
-
Strane zvijezde1 week ago
Justin Bieber nahvalio slavnu glumicu na društvenim mrežama: Ponovno potaknuo glasine o razvodu s Hailey
-
Split vijesti5 days ago
Ne propustite večer smijeha u Lenas baru
-
Rijeka vijesti4 days ago
U ponedjeljak navečer otvorena cesta za tunel Učku između čvorova Veprinac i Matulji
-
Promo4 days ago
Zamka Trap Karneval/Jedini točan izbor za trap izlazak
-
Vijesti na Hrvatskom4 days ago
Nagrada Zagrepčanka godine dodijeljena Ivani Kalogjera Brkić