Connect with us

Svijet

Kakva je to konferencija u Münchenu? Važnija od Davosa, vodi je ključni čovjek Angele Merkel: ‘Ovdje se kroji sudbina svijeta‘

Više od 60 godina Minhenska sigurnosna konferencija (MSC) služi kao najvažniji i najveći forum u svijetu o pitanjima međunarodnih odnosa i sigurnosti. Ono što je Davos u Švicarskoj za ekonomiju, to je Minhenska konferencija za sigurnost. Na neki način MSC je debatni klub NATO-a i kroz povijest se ov…

Published

on

15.02.2025.

Kakva je to konferencija u Münchenu? Važnija od Davosa, vodi je ključni čovjek Angele Merkel: ‘Ovdje se kroji sudbina svijeta‘

Više od 60 godina Minhenska sigurnosna konferencija (MSC) služi kao najvažniji i najveći forum u svijetu o pitanjima međunarodnih odnosa i sigurnosti. Ono što je Davos u Švicarskoj za ekonomiju, to je Minhenska konferencija za sigurnost. Na neki način MSC je debatni klub NATO-a i kroz povijest se ov…

Više od 60 godina Minhenska sigurnosna konferencija (MSC) služi kao najvažniji i najveći forum u svijetu o pitanjima međunarodnih odnosa i sigurnosti. Ono što je Davos u Švicarskoj za ekonomiju, to je Minhenska konferencija za sigurnost. Na neki način MSC je debatni klub NATO-a i kroz povijest se ova konferencija transformirala paralelno kao i NATO. Tijekom hladnog rata imala je jednu svrhu, a nakon kraja Hladnog rata i početka proširenja ovog saveza prema istočnoeuropskim zemljama transformirala se i Minhenska sigurnosna konferencija.

Prije je ova konferencija služila za neformalne rasprave, druženja te razmjenu stavova i mišljenja političara i stručnjaka iz Njemačke i drugih saveznika. Poseban naglasak bio je na jačanju transatlantskih odnosa, što je pogotovo bilo važno za poslijeratnu Njemačku gdje se još uvijek nalaze velike vojne baze američke vojske.  

PROČITAJTE VIŠE Kovačević: Sudbina Ukrajine zapečaćena je još 2014. godine

 

Neformalni karakter konferencije uvijek je pružao prostor i političarima za slobodno iznošenje onih stavova koje inače ne bi mogli iznijeti na službenim sastancima NATO-a ili Europske unije. Tako je ostalo i danas. Mnogi procesi u svijetu, od proširenja NATO-a, jačanja obrambenog identiteta Europske unije do sporazuma o smanjenju nuklearnog arsenala s Rusijom, začeti su na ovoj konferenciji. Ondje su se brusile i ideje te planovi o sukobima u bivšoj Jugoslaviji, angažiranju NATO-a i EU u Bosni i Hercegovini te na Kosovu, međunarodnim konferencijama o pitanjima poput uređenja BiH i statusu Kosova.

Friedrich Merz, šef njemačkog CDU-a

Michaela Stache/Afp

Lars Loekke Rasmussen, danski ministar vanjskih poslova

Michaela Stache/Afp

Minhenska sigurnosna konferencija neovisan je forum, a na čelu fondacije koja stoji iza nje nalazi se iskusni njemački diplomat Wolfgang Ischinger. On je bio njemački ambasador u Washingtonu, a tijekom velike karijere i predstavnik EU u zajedničkom timu s Rusijom i SAD-om u pregovorima o statusu Kosova. Danas je Ischinger na čelu fondacije Minhenske konferencije te je osigurao povećanje proračuna s pola milijuna na više od 15 milijuna eura godišnje. Ovu fondaciju novčanim sredstvima pomažu i njemačka i bavarska vlada, ali i drugi sponzori poput njemačkih neovisnih fondacija.

Zanimljivo je da je Vladimir Putin 2007. godine bio prvi ruski predsjednik koji je sudjelovao na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji. Mnogi njegov tadašnji nastup smatraju najavom nove ruske agresivne politike u susjedstvu i suprotstavljanja Zapadu nakon hladnog rata. Od ruske agresije na Ukrajinu, Putin ili neki njegovi ministri nisu pozvani na Minhensku konferenciju, ali Putin je svakako prisutan kao jedna od glavnih tema rasprava.

PROČITAJTE VIŠE Ukrajinci: Svi u Münchenu su bijesni na Kremlj

 

Voditelj Minhenske konferencije je Christoph Heusgen, siva eminencija bivše njemačke vlade koju je vodila Angela Merkel. Heusgen je bio njezin glavni savjetnik za vanjsku politiku i stoji iza većine odluka tadašnje njemačke vlade. Nakon toga bio je i veleposlanik Njemačke u UN-u u New Yorku i to u vrijeme kad je Njemačka bila nestalna članica Vijeća sigurnosti.

Heusgen je baš uoči ovogodišnje Minhenske konferencije trebao prepustiti mjesto voditelja bivšem glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu.

Stoltenberg je trebao biti prvi ne-Nijemac na čelu Minhenske konferencije, ali morao je od toga odustati prije nekoliko dana jer je izabran za norveškog ministra financija. 

Ursula von der Leyen, šefica Europske komisije

Michaela Stache/Afp

Osiguranje u Münchenu

Michaela Stache/Afp

Ovogodišnja Minhenska konferencija posebno je važna jer se održava u vrijeme onoga što neki diplomati zovu “novim svjetskim neredom”. Novi američki predsjednik Donald Trump ne prestaje šokirati dosadašnje američke saveznike, najavljuje suradnju s Rusijom i Kinom, trgovinski rat s EU, prijeti aneksijom Kanade i Grenlanda. Njemačka za desetak dana ima izvanredne izbore, s perspektivom rasta krajnje desnice, Francuska se suočava s nestabilnom vladom, a EU je podijeljena oko ključnih pitanja. Trumpove ideje oko sporazuma o okončanju rata u Ukrajini, prema kojima bi se trebalo udovoljiti zahtjevima Rusije, kao i ona o iseljavanju Palestinaca iz Gaze kako bi se na tom području izgradio veliki resort, šokiraju mnoge koji su se oslanjali na stabilne i predvidljive odnose sa SAD-om oko sigurnosnih i vanjsko-političkih pitanja.

Zato će oko 500 sudionika ovogodišnje, 61. Minhenske konferencije imati prilike od glavnih aktera čuti ideje i stavove oko svih ovih gorućih pitanja novog svjetskog poretka koji se temeljito mijenja. Na konferenciji sudjeluju svi oni koji nešto znače u svijetu, od čelnika država, vlada i ministara do vodećih stručnjaka.

PROČITAJTE VIŠE Trump proglasio ‘full metal jacket‘ trgovinski rat

 

Osim rasprava u seansama tijekom ove konferencije od velikog značaja su i neformalni sastanci na marginama među vodećim svjetskim političarima.

Stotine sudionika posebno su znatiželjni čuti što će reći ključni ljudi Trumpove administracije koji sudjeluju na ovoj konferenciji. Tu će biti američki potpredsjednik J.D. Vance i državni tajnik Marco Rubio. 

Američki potpredsjednik JD Vance i njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock

Tobias Schwarz/Afp

Najava Donalda Trumpa da će se na ovoj konferenciji sastati američki i ruski timovi kako bi počeli razgovore zbunila je mnoge sudionike pa i organizatore. Šef Minhenske konferencije Heusgen rekao je da “niti jedan predstavnik ruske vlade nije akreditiran za sudjelovanje na konferenciji”, a Njemačka također nikome nije dala ulaznu vizu. Gotovo svi Putinovi suradnici su pod EU sankcijama koje uključuju i zabranu ulaska na teritorij EU.   

Mnogi diplomati i neovisni promatrači s pravom kažu da se na Minhenskoj konferenciji sudbina svijeta kroji više nego na sastancima glavne skupštine UN-a ili G-20 ili nekog službenog formata.

Izaslanstvo Europske komisije na Minhenskoj konferenciji predvodit će predsjednica Ursula von der Leyen, a u njemu će biti izvršne potpredsjednice Teresa Ribera i Henna Virkkunen, visoka predstavnica/potpredsjednica Kaja Kallas te povjerenici Maroš Šefčovič, Valdis Dombrovskis, Dubravka Šuica, Wopke Hoekstra, Andrius Kubilius, Marta Kos, Hadja Lahbib, Magnus Brunner, Jessika Roswall i Ekaterina Zaharieva.

https://www.jutarnji.hr/feed/

Svijet

Reuters ekskluzivno otkrio detalje najnovije Trumpove ucjene. Ako je istina, Ukrajinu čeka i vojni i civilni potres

Published

on

By

February 22, 2025

Reuters ekskluzivno otkrio detalje najnovije Trumpove ucjene. Ako je istina, Ukrajinu čeka i vojni i civilni potres

Američki pregovarači su navodno zaprijetili da će Ukrajini onemogućiti pristup Starlinku ako se ne uspije postići dogovor o mineralima, piše Newsweek, pozivajući se na izvore Reutersa. To su izjavila “tri izvora upoznata s tim” koja su razgovarala s Reutersom. Starlink Kijevu i njegovoj vojsci pruža…

Američki pregovarači su navodno zaprijetili da će Ukrajini onemogućiti pristup Starlinku ako se ne uspije postići dogovor o mineralima, piše Newsweek, pozivajući se na izvore Reutersa. 

To su izjavila “tri izvora upoznata s tim” koja su razgovarala s Reutersom.

Starlink Kijevu i njegovoj vojsci pruža ključnu internetsku povezanost. Postoji oko 42.000 Starlink terminala koji rade u bolnicama, tvrtkama i vojnim objektima u Ukrajini, prema The Kyiv Independentu.

Donald Trump

Jim Watson/Afp

“Gubitak Starlinka promijenio bi igru”, rekla je za Reuters Melinda Haring, viša suradnica Atlantic Councila.

Nedavno je Zelenski odbio prijedlog SAD-a kojim bi američke tvrtke dobile 50 posto vlasništva nad ukrajinskim nalazištima rijetkih minerala, kao način da se zemlja oduži za vojnu pomoć.

PROČITAJTE VIŠE S Trumpom se može samo na jedan način. Onako kako to radi Macron

Volodimir Zelenski

Dia Images/abaca/abaca Press/profimedia/Dia Images/abaca/abaca Press/profimedia

Zelenski je odbio potpisati sporazum, uz stav da je previše fokusiran na interes SAD-a i da nedostaju odredbe koje bi pomogle u odvraćanju buduće ruske agresije, izvijestio je The Associated Press.

“Nisam dopustio ministrima da potpišu sporazum jer po mom mišljenju nije spreman zaštititi nas i naše interese”, rekao je Zelenski na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji.

Povrh toga, SAD i Rusija održali su mirovne pregovore bez Ukrajine u Saudijskoj Arabiji, a Zelenski je rekao da je Trump pod utjecajem ruskih dezinformacija, dok je Trump Zelenskog nazvao “diktatorom bez izbora”.

Pristup Ukrajine Starlinku doveden je u pitanje u raspravama najmanje dva puta, navodi Reuters.

Prvi put nakon što je Zelenski odbio prijedlog Bessenta, a drugi put u četvrtak, tijekom sastanka s američkim izaslanikom za Ukrajinu Keithom Kelloggom.

PROČITAJTE VIŠE Iz Washingtona sad i prijete Kijevu da potpišu sporazum koji Trump traži, samo je jedan američki dužnosnik ostao uz Zelenskog

Elon Musk

Alex Wong/Getty Images Via Afp

Reuters je izvijestio da je Kijevu rečeno da se suočava s neminovnim gašenjem Starlinka ako ne postigne dogovor o mineralima.

Elon Musk je poslao tisuće Starlink terminala u Ukrajinu kako bi zamijenio komunikacijske usluge koje je Rusija uništila nakon početka svoje invazije 2022. Milijarder je kasnije ograničio pristup jer je postao kritičniji prema načinu na koji Kijev vodi rat.

Reutersov izvor je rekao: “Ukrajina živi na Starlinku. Oni to smatraju svojom zvijezdom Sjevernjačom. Gubitak Starlinka bio bi veliki udarac.”

Mike Waltz, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost, rekao je tijekom prethodne konferencije za novinare: “Potrebno je duboko cijeniti ono što su američki ljudi i američki porezni obveznici, kao i predsjednik Trump u svom prvom mandatu učinili.”

U četvrtak je Zelenski objavio na X-u: “Dan intenzivnog međunarodnog rada. Moj sastanak s generalom Kelloggom vraća nadu, a potrebni su nam čvrsti sporazumi sa SAD-om—sporazumi koji će uistinu funkcionirati. Naložio sam svom timu da radi brzo i vrlo razumno.”, piše Newsweek.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

Continue Reading

Svijet

Koliko ovih napada Europa još može podnijeti? Posljednje što se od njega čulo bilo je ‘Allahu Akhbar‘

Published

on

By

February 22, 2025

Koliko ovih napada Europa još može podnijeti? Posljednje što se od njega čulo bilo je ‘Allahu Akhbar‘

Jedna osoba je poginula, a dva policajca su teško ozlijeđena nakon napada nožem u istočnoj Francuskoj, piše The Telegraph. — — Osumnjičenik, za kojeg su vlasti rekle da je na popisu za prevenciju terorizma, uhićen je u gradu Mulhouseu, blizu švicarske i njemačke granice, javljaju lokalni mediji….

Jedna osoba je poginula, a dva policajca su teško ozlijeđena nakon napada nožem u istočnoj Francuskoj, piše The Telegraph.

Encore un agresseur sous OQTF. Encore un mort. Encore des blessés.À Mulhouse, cette attaque terroriste va briser des vies, détruire des familles et semer la terreur parmi les habitants. Combien de drames faudra-t-il encore ? Chaque attaque ouvre un peu plus la plaie déjà… pic.twitter.com/aC2DM7EDwi— Claire Geronimi (@ClaireGeronimii) February 22, 2025

Osumnjičenik, za kojeg su vlasti rekle da je na popisu za prevenciju terorizma, uhićen je u gradu Mulhouseu, blizu švicarske i njemačke granice, javljaju lokalni mediji. Prema Reutersu, muškarac je u subotu poslijepodne napao i lokalne policajce u gradu Mulhouseu uzvikujući “Allahu Akbar” (“Bog je najveći”), priopćeno je iz ureda tužitelja PNAT-a.

Sebastien Bozon/Afp

Još tri policajca lakše su ozlijeđena u napadu koji se dogodio tijekom prosvjeda, prema lokalnom tužitelju.

Sebastien Bozon/Afp

Sebastien Bozon/Afp

Sebastien Bozon/Afp

Sebastien Bozon/Afp

“Bez ikakve sumnje se radi o islamističkom terorizmu”, rekao je Macron novinarima na marginama godišnjeg poljoprivrednog sajma, dodavši da je ministar unutarnjih poslova na putu prema Mulhouseu.

Uskoro opširnije…

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

Continue Reading

Svijet

‘Papa pati i u kritičnom je stanju!‘

Published

on

By

February 22, 2025

‘Papa pati i u kritičnom je stanju!‘

Papa Franjo je imao transfuziju krvi i “pati više nego jučer”, priopćio je Vatikan. Poglavar Katoličke crkve je u bolnici više od tjedan dana na liječenju od dvostruke upale pluća i kroničnog bronhitisa, piše Sky News. U ažuriranoj objavi u subotu navečer, Vatikan je rekao da je “stanje Svetog Oca i…

Papa Franjo je imao transfuziju krvi i “pati više nego jučer”, priopćio je Vatikan.

Poglavar Katoličke crkve je u bolnici više od tjedan dana na liječenju od dvostruke upale pluća i kroničnog bronhitisa, piše Sky News.

U ažuriranoj objavi u subotu navečer, Vatikan je rekao da je “stanje Svetog Oca i dalje kritično”, dodajući da je jutros “imao produljenu astmatičnu respiratornu krizu” i da su mu bile potrebne transfuzije krvi nakon što su testovi otkrili trombocitopeniju, koja je povezana s anemijom.

PROČITAJTE VIŠE Papa Franjo proveo već osmu noć u bolnici: ‘Dobro se odmorio, prima suradnike, čita i telefonira‘

Molitva za papu Franju ispred bolnice Gemelli u Rimu

Alberto Pizzoli/Afp

“Sveti Otac nastavlja biti na oprezu i dan je proveo u kolicima iako je patio više nego jučer. Trenutno su prognoze suzdržane”, stoji u priopćenju Vatikana.

Milijuni ljudi diljem svijeta zabrinuti su zbog papinog sve slabijeg zdravlja – a njegovo je stanje potaknulo nagađanja o mogućoj ostavci, koju Vatikan nije komentirao.

Bolnica Gemelli u Rimu i kip pape Ivana Pavla II. ispred nje

Alberto Pizzoli/Afp

Sergio Alfieri, šef papinog medicinskog tima, rekao je: “Je li izvan opasnosti? Ne. Ali ako je pitanje ‘Je li u životnoj opasnosti?‘, odgovor je ‘Ne‘.”

Rekao je da je Franjo bio pogođen sezonskom gripom prije nego što je odveden u bolnicu i da je, “zbog svojih izazovnih dužnosti”, patio od umora.

Također se bori s višestrukom bakterijskom i virusnom infekcijom u respiratornom traktu.

Liječnici su upozorili da, iako nema sepsu – gdje klice ulaze u krvotok – uvijek postoji rizik da se infekcija proširi u njegovom tijelu, i rekli su da je to najveća briga.

Očekuje se da će ostati u rimskoj bolnici Gemelli još najmanje tjedan dana, piše Sky News.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/feed

Continue Reading

Trending