Connect with us

Hrvatska

Prije 36 godina trebalo vam je 19 plaća da kupite najjeftiniji auto na tržištu, a tri života za najskuplji. Evo kakva je situacija danas

Devetnaest plaća – toliko je davne 1989. godine bilo potrebno dati za neki od najjeftinijih automobila na tadašnjem tržištu, konkretno Zastavu 126, dok je za najskuplji model vozila, tada Mercedes Benz, trebalo raditi i do tri života. Tako je to barem bilo prikazano u prvom broju Auto Kluba koji je,…

Published

on

14.02.2025.

Prije 36 godina trebalo vam je 19 plaća da kupite najjeftiniji auto na tržištu, a tri života za najskuplji. Evo kakva je situacija danas

Devetnaest plaća – toliko je davne 1989. godine bilo potrebno dati za neki od najjeftinijih automobila na tadašnjem tržištu, konkretno Zastavu 126, dok je za najskuplji model vozila, tada Mercedes Benz, trebalo raditi i do tri života. Tako je to barem bilo prikazano u prvom broju Auto Kluba koji je,…

Devetnaest plaća – toliko je davne 1989. godine bilo potrebno dati za neki od najjeftinijih automobila na tadašnjem tržištu, konkretno Zastavu 126, dok je za najskuplji model vozila, tada Mercedes Benz, trebalo raditi i do tri života.

Tako je to barem bilo prikazano u prvom broju Auto Kluba koji je, uslijed inflacije izazvane novim državnim modelom obračuna poreza na vozila, izračunao da Hrvati (ispravnije, Jugoslaveni), s obzirom na prosječna mjesečna primanja, spadaju u skupinu europskih naroda koji najteže dolaze do novih vozila, odmah iza Istočnoeuropljana.

U prvom broju Auto kluba izračunali su koliko je plaća 1989. godine bilo potrebno za pojedinu klasu automobila

Prošlo je otad 36 godina, no inflacija dugo nije bila jača, a cijene vozila na hrvatskom tržištu drastično su više nego na brojnim drugim europskima, usprkos činjenici da je platežna moć hrvatskih građana znatno slabija od mnogih usporedivih zemalja.

Nitko nije uvezao Neveru

S tim na umu, odlučili smo kopirati temu iz prvog broja Auto Kluba te provjeriti koliko je Hrvatima teško doći do automobila u 2025. godini.

Odabrali smo 15 modela vozila, od najjeftinijeg do najskupljeg, s time da smo za najskuplji model odabrali Rimčevu Neveru vrijednu dva milijuna eura koja, prema podacima Carinske uprave, lani nije bila uvezena na područje Hrvatske.

Split, 251024.
City Centre One.
Otvoren 13. Auto moto salon u organizaciji Slobodne Dalmacije i City Centra One.
Foto: Nikola Brboleza/CROPIX

Nikola Brboleza/Cropix

A naša analiza, u usporedbi s onom iz 1989. godine, pokazuje da se znatno skratilo vrijeme koje je Hrvatu potrebno da bi si priuštio najjeftinije vozilo. Umjesto nekadašnjih 19 plaća danas je vozilo u rangu 15 tisuća eura, kao što je to KIA Picanto, moguće nabaviti nakon 11 mjeseci rada, što znači da je za nabavku najjeftinijeg novog vozila potrebno raditi manje od godine dana.

S druge strane, broj plaća koji je potreban za nabavku najskupljeg vozila znatno se povećao. Dok je nekad za Mercedes Benz trebalo izdvojiti 1231 plaću, Nevera je nešto skuplja, pa tako za nju treba zaraditi 1464 prosječne plaće odnosno raditi nešto malo manje od četiri radna vijeka, što je također znatno dulje od izračuna iz 1989. godine.

Slovenci brže do automobila

Na našu listu vozila dospjelo ih je još 13, a trudili smo se odabrati najprodavanija vozila po pojedinim klasama.

U onom srednjem rangu cijena pokazalo se da je za novo vozilo potrebno zaraditi između 21 i 29 plaća, što znači da će si u toj kategoriji potrošači za taj broj plaća moći priuštiti neke od modela od Volkswagen Golfa osmice pa do Škode Kodiaq.

Za najprodavaniji model BMW-a, onaj 520d, prosječan Hrvat mora zaraditi 49 plaća odnosno raditi nešto malo preko četiri godine dok se za Porsche Cayenne odnosno Panameru treba malo više potruditi, između 117 i 128 plaća.

Odlučili smo provjeriti i koliko bi za neke od istih modela vozila morali raditi i naši prvi susjedi Slovenci koji, prema službenim statističkim podacima, imaju nešto višu prosječnu neto plaću, 1500 eura.

Jednostavna računica pokazuje da Slovenac mora raditi mjesec dana manje za najjeftiniji KIA Picanto dok će si Volkswagen Tiguan moći priuštiti tri mjeseca prije prosječnog Hrvata.

Kod skupljih vozila, logično, Slovenčeva je prednost veća – Mercedes s popisa može si priuštiti pet mjeseci ranije dok će za Neveru morati raditi 131 mjesec manje, ali svejedno preko tri radna vijeka.

 

KIA Picanto – 15.000 – 11 plaća

Kia Picanto

/Kia

Renault Clio – 17.299 – 13 plaća

Renault Clio E-tech hybrid

Darko Tomas/Darko Tomaš/cropix

Toyota Yaris Cross – 26.450 – 19 plaća

VW Golf 8 – 29.300 – 21 plaća

Toyota C-HR – 31.750 – 23 plaća

Hyundai Tucson – 33.325 – 24 plaće

Zagreb, 261022.
Automobil Hyundai Tucson plug-in.
Foto: Darko Tomas/CROPIX

Darko Tomas/

VW Tiguan – 37.000 – 27 plaća

vw tiguan

Škoda Kodiaq – 40.000 – 29 plaća

Škoda Kodiaq RS

Škoda Storyboard/Škoda Storyboard

BMW 520d – 47.000 – 34 plaće

BMW 520d

/Hrvoje Tomić

Mercedes CLE 200 Coupé – 66.500 – 49 plaća

Porsche Cayenne – 160.000 – 117 plaća

Porsche Cayenne GTS

Porssche Press/Porsche Press

Porsche Panamera – 175.000 – 128 plaća

Porche Panamera GTS

Porsche Media/Porsche Media

Land rover SV LWB – 314.000 – 229 plaća

Bentley Continental GT Speed – 378.546 eura – 277 plaća

Bentley Continental GT Speed

Rimac Nevera – 2 milijuna eura – 1464 plaće

Nevera

Marko Todorov/Cropix

https://www.jutarnji.hr/feed/

Hrvatska

U tijeku je opasan visinski posao, voditelj ekipe zabrinut: ‘Nestabilnih blokova stijena ima na svakom uglu‘

Published

on

By

February 22, 2025

U tijeku je opasan visinski posao, voditelj ekipe zabrinut: ‘Nestabilnih blokova stijena ima na svakom uglu‘

Terenska ekipa sisačke tvrtke Terratech, specijalizirane za radove na cestovnoj infrastrukturi i zaštiti pokosa, nastavila je jutros s intenzivnim radovima na zaštiti stijenskih blokova koji prijete padom na Jadransku magistralu iznad Dubrovnika. Visinski posao je zahtjevan, a stanje opasnije nego s…

Terenska ekipa sisačke tvrtke Terratech, specijalizirane za radove na cestovnoj infrastrukturi i zaštiti pokosa, nastavila je jutros s intenzivnim radovima na zaštiti stijenskih blokova koji prijete padom na Jadransku magistralu iznad Dubrovnika. Visinski posao je zahtjevan, a stanje opasnije nego se očekivalo, kaže voditelj Terratechova tima Vedran Cvijanović, piše Dubrovački vjesnik.

Sanacija stijena na Srđu

Terratech Sisak/Vedran Cvijanović

– Trenutačno postavljamo sajle kako bismo niže mogli pustiti promet, očekujemo kroz nekih sat vremena. Osigurat ćemo teren na brzinu, a kasnije ide ozbiljnija mreža preko padine. Ima jako puno nestabilnih blokova, na svakom uglu, koliko god hoćete. Trenutačno je najkritičniji ovaj odmah pored stijene koja je prije par dana pala na kombi. Radi nas trenutačno desetak, raspoređeni smo gore i dolje na Srđu. Osiguravamo teren čeličnim sajlama i čeličnom mrežom. Nakon toga će biti što Hrvatske ceste i Grad Dubrovnik odluče. Naše je da osiguramo ovih par najkritičnijih stijena, daljnji koraci su na njima – kazao nam je Cvijanović.

Sanacija stijena na Srđu

Terratech Sisak/Vedran Cvijanović

U središnjici tvrtke u stalnom su kontaktu s terenskom ekipom u Dubrovniku.

– Radovi na uvezivanju stijenskih blokova prema nalogu koji smo dobili dobro napreduju, ali je gore situacija jako loša. Mnogo je nestabilnih blokova, rečeno je da treba uvezati dva ili tri potencijalno opasna bloka, no njih ima sigurno dvadesetak. Prema mom mišljenju, ali i mišljenju struke, trebat će što prije pristupiti postavljanju barijere, ovo je trenutno samo gašenje požara – poručili su iz Terratceha, piše Dubrovački vjesnik.

Sanacija stijena na Srđu

Terratech Sisak/Vedran Cvijanović

Sanacija stijena na Srđu

Terratech Sisak/Vedran Cvijanović

Sanacija stijena na Srđu

Terratech Sisak/Vedran Cvijanović

Sanacija stijena na Srđu

Terratech Sisak/Vedran Cvijanović

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/feed

Continue Reading

Hrvatska

Plenković u Banskim dvorima sazvao sastanak na temu Trumpa, Ukrajine i turbulencija u Europi. No, najzanimljivije je tko nije pozvan!

Published

on

By

February 22, 2025

Plenković u Banskim dvorima sazvao sastanak na temu Trumpa, Ukrajine i turbulencija u Europi. No, najzanimljivije je tko nije pozvan!

U subotu, u kasnim poslijepodnevnim satima, u Banske Dvore počeli su pristizati ministri koje je na sastanak pozvao premijer Andrej Plenković. Fotoreporterka CROPIX-a snimila je nekoliko vozila s dužnosnicima koji su pozvani. Prema informacijama Jutarnjeg lista, na sastanak je pozvano više ministara…

U subotu, u kasnim poslijepodnevnim satima, u Banske Dvore počeli su pristizati ministri koje je na sastanak pozvao premijer Andrej Plenković. Fotoreporterka CROPIX-a snimila je nekoliko vozila s dužnosnicima koji su pozvani. Prema informacijama Jutarnjeg lista, na sastanak je pozvano više ministara, ali među njima nije i ministar obrane Ivan Anušić. Na našim fotografijama vidljivo je i da je na sastanak stigao Ivan Šimonović, bivši hrvatski ministar pravosuđa. Šimonović je prekaljeni diplomat, stalan predstavnik Hrvatske pri UN-u. Uz to što je iskusan diplomat, Šimonović je obnašao i niz visokih dužnosti. Među ostalim, bio je zamjenik ministra vanjskih poslova, ali i nestranački ministar pravosuđa i u Vladi Ive Sanadera i u Vladi Jadranke Kosor. Poslije je bio i pomoćnik glavnog tajnika UN-a Ban Ki-Moona…

/Cropix

/Cropix

Kako saznajemo, tema sastanka je situacija unutar Europske unije nakon odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa o Ukrajini i Rusiji te pozicioniranje Hrvatske. Na sastanku bi moglo biti i riječi o susretu premijera i predsjednika države, kako bi se konačno definirala zajednička vanjska politika države prema događajima koji potresaju svijet.

Ivana Grgic/Cropix

U posljednjih nekoliko tjedana iz vrha Vlade i Sabora došlo je više izjava dužnosnika kako se priprema sastanak Vijeća za obranu i Vijeća za nacionalnu sigurnost. Dok premijer Plenković izbjegava novinare, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković otvoreno je pozvao na suradnju s predsjednikom Milanovićem, što je u posljednjih nekoliko godina bilo nezamislivo.

“Važno mi je da nakon inauguracije otpočne proces kvalitetnije suradnje nego u prvom mandatu, s obzirom na zahtjevnost vremena u kojem živimo. Svijet se intenzivno, iz dana u dan, mijenja, veliki su izazovi, i imamo potpuno nove međunarodne okolnosti, nove igre, sklapaju se novi savezi, ništa više nije kao što je bilo, i zato ćemo morati kvalitetnije surađivati”, rekao je Jandroković.

Ivana Grgic/Cropix

Ministar Branko Bačić ovih je dana u više navrata kazao da se sastanak premijera i predsjednika priprema te kako suradnju treba uspostaviti na jasnim načelima Ustava, koji propisuje ovlasti predsjednika i Vlade i RH. Prema njegovim riječima, u tijeku su pripreme sjednice Vijeća za obranu.

 

Darko Tomaš/Cropix

/Cropix

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/feed

Continue Reading

Hrvatska

‘Zakonom o socijalnoj skrbi posvojiteljima pravo na jednokratnu naknadu‘

Published

on

By

February 22, 2025

‘Zakonom o socijalnoj skrbi posvojiteljima pravo na jednokratnu naknadu‘

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić izjavio je u subotu da kroz Zakon o socijalnoj skrbi i uvođenje instituta jednokratne novčane naknade žele omogućiti pravo i posvojiteljima na jednokratnu naknadu kod samoga zasnivanja posvojenja. Posvojitelji, naglasio…

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić izjavio je u subotu da kroz Zakon o socijalnoj skrbi i uvođenje instituta jednokratne novčane naknade žele omogućiti pravo i posvojiteljima na jednokratnu naknadu kod samoga zasnivanja posvojenja.

Posvojitelji, naglasio je, dosad nisu na to imali pravo s obzirom na to da su biološki roditelji u najvećem broju slučajeva iskoristili pravo jednokratne naknade za novorođeno dijete koja se sada izmjenama zakona udvostručila.

Pravo i mogućnost posvojitelji su pak imali na posvojiteljski dopust od šest mjeseci i to kroz Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama. Oni nakon tog posvojiteljskoga dopusta, neovisno o biološkoj dobi djeteta koje posvajaju, mogu iskoristiti do 18. godine djeteta, rekao je ministar i dodao da glede roditeljskoga dopusta, dakle, onih drugih 6 mjeseci, imaju pravo iskoristiti do 8. godine djeteta, kao i svi roditelji biološke djece.

Zakon o socijalnoj skrbi s pravom naknade za posvojitelje na Vladi idući tjedan 

Na Vladi donosimo Zakon o socijalnoj skrbi kojim smo povećali cijeli niz prava korisnika minimalne naknade, posebice onih obitelji s djecom, napomenuo je i dodao da uvode i novo pravo naknada za posvojitelje te čitav niz drugih materijalnih prava kojima će omogućiti bolji materijalno- pravni položaj svih koji se tiču ovoga zakona.

Kad Vlada prihvati zakon, koji je idući tjedan na sjednici, kreće se u saborsku proceduru. Predviđeno je, kaže,  jedno čitanje jer je bilo e-savjetovanje, a upoznali smo javnost i kod donošenja odluke o povećanju osnovice i za zajamčenu minimalnu naknadu i za druge naknade koje smo već predstavili na sjednici Vlade početkom ove godine.

Kroz zakonske izmjene sada povećavaju zajamčenu minimalnu naknadu i uvode jednokratnu naknadu na koju će onda imati pravo i posvojitelji kod zasnivanja posvojenja te naglasio da je Zakon o socijalnoj skrbi predvidio čitav niz izmjena i povećanja naknada.

PROČITAJTE VIŠE Piletić: ‘Stranim radnicima produljit će se dozvole za boravak u Hrvatskoj‘

Marin Piletić

Damir Krajač/Cropix

Zbog nemogućnost isplate dvostruke naknade, jer su naknadu primali biološki roditelji, u Hrvatskom saboru, nakon što je odbijen amandman zbog nemogućnosti isplate iste vrste naknade za isto dijete dva puta, to će pravo biti dimenzionirano u Zakonu o socijalnoj skrbi, objasnio je.

Osim toga, dodao je, kod posvojenja djeteta djelatnici socijalne skrbi omogućuju najprikladnijim posvojiteljima ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom.

Nisu usvojitelji i dijete stupili u kontakt samim činom i donošenjem rješenja o posvojenju nego je taj proces započeo i prije, rekao je Piletić i dodao da upoznavanje i stvaranje osobnih odnosa potencijalnih posvojitelja i djeteta počinje puno ranije nego samim činom posvojenja.

Zato i to vrijeme treba uzeti u obzir, pa prema tome i posvojiteljski dopust, onih šest mjeseci, a nakon toga roditeljski dopust, napomenuo je.

Naglasio je da je ova Vlada omogućila da se limitiraju iznosi koji se tiču primanja same plaće u roditeljskom dopustu i drugih šest mjeseci kojima su delimitirali iznos naknade s onih nešto više od 900 eura sada na tri tisuće.

Ova Vlada je za svu djecu pa tako i onih roditelja koji su djecu posvojili omogućila dvostruko veći obuhvat djece koji primaju dječji doplatak, rekao je Piletić novinarima te dodao da su povećali i te iznose.

Sve što smo mogli učiniti u posljednjem razdoblju da se povećaju materijalna prava, delimitiraju naknade, da posvojitelji imaju sva prava kao biološki roditelji, upravo je to učinila ova Vlada, poručio je Piletić.

Čin posvojenja događa se u Hrvatskom zavodu za socijalni rad

Kazao je i da će, čim Hrvatski sabor prihvati izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, nakon osam dana stupiti na snagu kad ga potpiše predsjednik.

Svi koji će ostvariti pravo, samim činom zasnivanja posvojenja, imat će pravo i na tu jednokratnu naknadu koja će iznositi nešto više od 1.300 eura, rekao je Piletić i dodao da su na taj način posvojiteljima koji dosad nisu imali nikakva prava omogućili da ipak kod samog čina zasnivanja dobiju jednokratnu naknadu kako bi im to pomoglo u prvim mjesecima prilagodbe i nabave potrepština za posvojeno dijete.

PROČITAJTE VIŠE Ministar Piletić: U zakon uvodimo priznanje majčinstva, razrađena je presumpcija bračnog očinstva

Andrej Plenković

Goran Mehkek/Cropix

Odgovorio je i na dodatno pitanje novinara zašto sve to ide preko socijalne skrbi, a ne preko Ministarstva demografije.

“Sam čin posvojenja događa se u Hrvatskom zavodu za socijalni rad, naši stručni radnici spajaju potencijalne usvojitelje s djecom koji imaju ispunjene pretpostavke, a s obzirom da oni znaju potrebe djeteta i razmišljaju o najboljem interesu djeteta i pomogli su kod osnivanja osobnih kontakata posvojitelja i djece najlogičnije je rješenje da se upravo isplata jednokratnoga novčanog primanja dogodi u samom postupku zasnivanja posvojenja”, odgovorio je Piletić.

Kroz zakon o roditeljskim i rodiljnim potporama definirano je pravo po rođenju djeteta i ukoliko je ono konzumirano kroz taj isti zakon nije bilo moguće da se jedna naknada za jedno dijete isplati više puta, objasnio je ministar.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/feed

Continue Reading

Trending