1 i 2 centa
JESU LI SITNE KOVANICE JOŠ UVIJEK POTREBNE? Evo koliko košta kovanje kovanice od 1 i 2 centa – skuplje je od njihove vrijednosti
28/04/2025
JESU LI SITNE KOVANICE JOŠ UVIJEK POTREBNE? Evo koliko košta kovanje kovanice od 1 i 2 centa – skuplje je od njihove vrijednosti
Kovanice od jednog ili dva centa prisutne su u novčanicima Nijemaca, koji inače vole gotovinu. Međutim, često se te kovanice tjednima nose u novčaniku, a da se nikad ne upotrijebe – na kraju završe u kasici za štednju ili donacijskim kutijama na blagajni. Jesu li te sitne kovanice uopće još uvijek potrebne u […]
The post JESU LI SITNE KOVANICE JOŠ UVIJEK POTREBNE? Evo koliko košta kovanje kovanice od 1 i 2 centa – skuplje je od njihove vrijednosti appeared first on Fenix Magazin.
Kovanice od jednog ili dva centa prisutne su u novčanicima Nijemaca, koji inače vole gotovinu. Međutim, često se te kovanice tjednima nose u novčaniku, a da se nikad ne upotrijebe – na kraju završe u kasici za štednju ili donacijskim kutijama na blagajni.
Jesu li te sitne kovanice uopće još uvijek potrebne u današnje vrijeme? Već dugo postoje mišljenja koja zagovaraju njihovo ukidanje, ističući probleme koje stvaraju. Njemačka centralna banka (Bundesbank) 11. ožujka 2025. godine istaknula je prvi problem: proizvodnja kovanice od jednog centa skuplja je od njezine nominalne vrijednosti. Svaka kovanica košta oko 1,65 centa, uključujući troškove materijala (čelik i bakar), kovanja, pakiranja i transporta. Kovanica od dva centa neznatno je skuplja, ali još uvijek ispod nominalne vrijednosti.
Ipak, Europa bi mogla uštedjeti znatne svote novca kada bi se te kovanice ukinule. Prema Europskoj središnjoj banci, u opticaju je preko 40 milijardi kovanica od jednog centa i više od 31 milijarda kovanica od dva centa, koje zajedno čine samo 3% ukupne vrijednosti svih euronovčanica.
Svake se godine ponovno kuje više od 4,5 milijardi tih kovanica, a oko 3,3 milijarde vraća se u europski sustav – posebno zbog toga što je bakreni sloj osjetljiv na koroziju i oštećenja, pa ih je potrebno zamijeniti. Taj ciklus košta ogromne novce.
Bundesbank nudi set svih dostupnih euronovčanica i kovanica kao izrezivu “igračku” gotovinu koju možete besplatno naručiti.
Neki se kupci možda raduju što mogu točno platiti sitnišem na blagajni, ali to oduzima puno vremena. Elektronsko plaćanje je uvijek točno i puno brže – svi poznaju onu situaciju kada netko pred vama beskonačno kopa po novčaniku, dok red iza njega postaje sve duži.
Trgovcima upravljanje sitnim novcem također donosi dodatne troškove, jer banke naplaćuju naknade za polaganje i podizanje kovanica. Blagajne moraju imati dovoljno sitnog novca za kupce koji plaćaju gotovinom.
KOVANICE OD 1 I 2 CENTA: Njemačka razmatra novo pravilo o gotovini
Na primjer, naknada za podizanje može iznositi 3,50 eura za 10 rola kovanica. Ako te role od 50 komada sadrže samo kovanice od jednog centa (ukupne vrijednosti 50 centi), od 5 eura gotovo ništa ne ostaje. Stoga trgovcima više odgovara manje korištenje gotovine, posebno sitnog novca, i prelazak na elektronska plaćanja.
Procjene Bundesbanke iz 2011. godine pokazuju da oko 80% kovanica od jednog centa i 75% kovanica od dva centa zapravo nije u opticaju – jer završe u kućnim kasicama, donacijskim kutijama ili se jednostavno izgube.
Danas bi ta brojka vjerojatno bila drugačija, budući da je elektronsko plaćanje postalo mnogo popularnije. Anketa Europske komisije iz 2020. i 2021. godine pokazala je da 70% građana EU želi ukinuti male kovanice – a 80% od preko 17.000 odgovora dolazilo je upravo iz Njemačke!
Naravno, male kovanice imaju i svoje prednosti. Trgovci već dugo koriste cjenovnu strukturu koja završava na 99 centi. Zahvaljujući tom psihološkom triku, proizvod na polici izgleda jeftiniji nego što zapravo jest – jer 4,99 eura izgleda bolje od 5,00 eura.
Trgovci bi tada morali prilagoditi svoju cjenovnu politiku i zaokruživati cijene gore ili dolje. Na primjer, kod cijene od 4,95 eura, pri svakoj prodaji zaradilo bi se 4 centa manje, no s druge strane, uštedjeli bi na troškovima upravljanja sitnim novcem.
Nizozemska i druge EU zemlje već godinama pokazuju kako to funkcionira: kod plaćanja gotovinom, konačni iznosi uvijek se zaokružuju na 5 centi. Tako 4,92 eura postaje 4,90 eura, a 4,97 eura se zaokružuje na 5 eura. Finska, Irska i Italija više uopće ne proizvode kovanice od jednog ili dva centa. No, zapravo ih može ukinuti samo EU, tako da su i dalje zakonsko sredstvo plaćanja.
Još jedan argument protiv ukidanja tih kovanica je strah da bi to mogao biti prvi korak ka potpunom nestanku gotovine.
Sitniš igra važnu ulogu i u prikupljanju donacija, jer mnogi kupci bacaju ostatak u donacijske kutije, prikupljajući tako milijarde svake godine. Također, mnogi beskućnici ovise o sitnom novcu koji im prolaznici daju.
Fenix-magazin/MD/
The post JESU LI SITNE KOVANICE JOŠ UVIJEK POTREBNE? Evo koliko košta kovanje kovanice od 1 i 2 centa – skuplje je od njihove vrijednosti appeared first on Fenix Magazin.
- Prevare - istraga3 tjedna ago
Arbnora Elezi “Šahini” – od vidovite “tete Nate” do samoprozvane influencerice i borca za ljudska prava
- Prevare - istraga3 tjedna ago
Arbnora Elezi Ulovljena u Laži i Manipulaciji #part 439: FOTO Dokazi
- Crna kronika2 mjeseca ago
Teška nesreća na raskrižju u Velikoj Gorici, jedna osoba je poginula
- Vijesti na Hrvatskom2 mjeseca ago
Nagrada Zagrepčanka godine dodijeljena Ivani Kalogjera Brkić
- Svijet2 mjeseca ago
Oko ključnog prijedloga europski čelnici nisu se dogovorili, danska premijerka otvoreno: ‘Rusija sad prijeti svima nama‘
- Prevare - istraga3 tjedna ago
Tko je manipulatorica o kojoj se puno priča Vidovita teta Nata? Ne, to je Arbnora Elezi ex. Šahini
- Domaće zvijezde2 mjeseca ago
Bivši supružnici Ana Rucner i Vlado Kalember najavili zajednički koncert: ‘Naš odnos je neraskidiv‘
- Prevare - istraga3 tjedna ago
Arbnora Elezi i video kako radi 50x trbušnjaka i vježbe sa utezima na nogama! Invalidi možete li i vi to?