Naslov: LEVČENKO ‘SAD treba ojačati vodstvo u postizanju mira i nastaviti pomagati Ukrajini’
Sažetak:
Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko analizirao je za nacional.hr inauguraciju novog američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegove prve poteze u Bijeloj kući.
“Donald Trump službeno je 20. siječnja postao 47. predsjednik Sjedinjenih Država. Predsjednik Volodimir Zelenski čestitao je Trumpu na inauguraciji i naglasio da ‘moramo djelovati zajedno kako bismo ovo stoljeće učinili uspješnim za demokracije’.
Jačanje američkog vodstva neraskidivo je povezano s postizanjem pouzdanog i pravednog mira u Ukrajini. Načelo ‘mir kroz snagu’ učinkovit je način obuzdavanja agresivnih diktatorskih režima. Iako je Vladimir Putin izjavio da je Moskva otvorena za ‘dijalog’ s novom američkom administracijom, potezi Rusije ne pokazuju njezinu spremnost na poštenu diplomaciju. Kijev je uvjeren da će Sjedinjene Države i dalje biti pouzdan partner Ukrajine.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je odmah nakon inauguracije da čelnik Kremlja Vladimir Putin ‘uništava’ Rusiju odbijajući sklopiti dogovor o okončanju rata u Ukrajini, dodavši da bi s Putinom mogao razgovarati uskoro, ne navodeći konkretan vremenski okvir.
‘Mislim da će Rusija imati velikih problema… Većina ljudi je mislila da će rat biti gotov za tjedan dana… Mislim da bi Putin bio jako sretan kad bi okončao ovaj rat’, rekao je Trump novinarima.
KROJAČI SVIJETA Razgovarali Putin i Xi; Trump kaže da uništava Rusiju: ‘Tako se ne upravlja državom’
Podsjetio je da rat traje već tri godine i da su Rusi na fronti izgubili gotovo milijun vojnika. Izravan razgovor s ruskim diktatorom označio bi oštar raskid s pristupom Joea Bidena, koji s Putinom nije razgovarao gotovo tri godine, piše CNN.
S druge strane, Trump to vidi drugačije. On smatra da je izravan angažman s Putinom upravo ono što je potrebno za pronalaženje rješenja koje će okončati rat.
Nekoliko sati prije Trumpove inauguracije, Putin je održao sastanak sa stalnim članovima ruskog Vijeća sigurnosti. Čestitao je Trumpu i izrazio spremnost uključiti se u ‘ravnopravan dijalog s uzajamnim poštovanjem’ s njegovom administracijom. Diktator je također voljan razgovarati o mirnom rješenju ukrajinskog sukoba.
‘Ovdje je najvažnije otkloniti temeljne uzroke krize, o čemu smo mnogo puta govorili’, rekao je šef Kremlja.
Putin i Sergej Lavrov više su puta naglasili da Moskva nije spremna na kompromis i promjenu svojih zahtjeva, uključujući neutralni status Ukrajine, ograničenja veličine ukrajinske vojske, smjenu sadašnje vlade i obvezu Ukrajine da se ne pridruži NATO-u.
Službeni Kijev upozorio je Trumpov tim da će prisiljavanje Ukrajine na pregovore sa zemljom agresorom Rusijom prije nego što ukrajinske oružane snage preuzmu inicijativu na bojnom polju imati katastrofalne posljedice, piše britanski The Telegraph.
Neuspjeh da natjera ruskog diktatora Vladimira Putina da ‘osjeti bol’ prije mogućih pregovora ohrabrit će ga, oslabiti poziciju Ukrajine i zadati udarac ugledu i interesima Zapada.
Predsjednik Emmanuel Macron, tijekom tradicionalnog govora francuskim oružanim snagama, izjavio je da ‘rat neće završiti sutra ili prekosutra’.
‘Današnji izazov je dati Ukrajini priliku da ostane pri svome i u sve buduće pregovore uđe s pozicije snage. Izazov sutra, kada prestanu borbe, bit će dati Ukrajini jamstva protiv bilo kakvog povratka rata na njezinom teritoriju, kao i jamstva naše sigurnosti’.
Istodobno, njemački kancelar Olaf Scholz ne očekuje smanjenje pomoći Ukrajini od SAD-a dolaskom na vlast 47. američkog predsjednika Donalda Trumpa. Scholz je rekao kako ‘ne očekuje trenutno smanjenje američke potpore Ukrajini u bliskoj budućnosti’.
‘Vidjet ćemo što će se dogoditi na duže staze’.
NAKON INAUGURACIJE Trumpu među prvima čestitali Putin, Zelenski i Netanyahu, oglasio se i Plenković
Kancelar je opravdao svoj stav rekavši da Trump namjerava pronaći načine za rješavanje sukoba u bliskoj budućnosti, Scholz je naglasio da je kraj rata što Rusija vodi protiv Ukrajine ne bi trebalo završiti preko glave Ukrajinaca i Europljana.
Pritom je Marco Rubio, kojeg je američki Senat 20. siječnja jednoglasno potvrdio za američkog državnog tajnika, rekao da će rješavanje rata između Rusije i Ukrajine zahtijevati kompromise s obje strane, naglasio je da je Rusija agresor u ovom sukobu, ali još ne može odrediti konkretne uvjete za okončanje rata između Rusije i Ukrajine. U isto vrijeme, državni tajnik se suzdržao od davanja detalja u vezi s mogućim ustupcima s ukrajinske strane.
‘Nećemo prijeći na razgovor o detaljima pregovora. Ova pitanja treba rješavati diplomatski, a ne javno. Konačne odluke o tome što će se dogovoriti donijet će same zemlje sudionice – i Ukrajinci i Rusi’, dodao je.
Na pitanje o vjerojatnom vremenu prekida vatre u Ukrajini, Rubio je odgovorio: ‘To će biti prioritet za predsjednika Sjedinjenih Država, tako da će proces započeti gotovo odmah’.
Postoji nada da američka strana shvaća da ustupci zemlje agresora i države koja je pretrpjela ruski napad trebaju biti potpuno drugačije prirode. Ako ruski pljačkaš napadne prolaznika i uzme mu novčanik, ali ga ne može ubiti, to ne znači da žrtva treba prihvatiti ono što je izgubila samo zato što je živa. To bi bilo nešto novo u ugovornim i pravnim odnosima. Ustupak žrtve može biti odbijanje traženja stroge kazne za pljačkaša i isplatu odštete za napad, ali ne i legalizacija ukradenih sredstava i puštanje zločinca na slobodu.
PRVI POTEZI Trump poništio 78 Bidenovih naredbi, evo koje je radikalne odluke potpisao
Bivši posebni predstavnik SAD-a za Ukrajinu tijekom prvog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa, Kurt Volker, izjavio je na summitu u Davosu da Washington uopće ne bi trebao pregovarati s Rusijom. Umjesto toga, američki čelnik trebao bi pokazati snagu i zaustaviti borbe. Volker je primijetio da je na jednom od sastanaka s timom novog američkog predsjednika izjavio da Putin neće pošteno pregovarati, pa su pregovori s njim besmisleni. Prema njegovu mišljenju, Trump bi jednostavno trebao prekinuti rat, pokazati snagu i zaustaviti borbe.
‘Oni nemaju pravo glasovati na referendumu u Hersonu. Nemaju pravo odlučivati hoće li Ukrajina biti članica NATO-a. Samo nemojte o tim stvarima. Uvjerite Putina da smo sposobni spriječiti ga da pobijedi’, pozvao je Volker Trumpa.
U jednom od svojih prvih dekreta nakon stupanja na dužnost, američki predsjednik obustavio je pomoć svim drugim državama i organizacijama. U tom kontekstu postavlja se pitanje prijeti li to Ukrajini, koja je od 2022. od SAD-a dobila 66,5 milijardi dolara pomoći u oružju. U nalogu se navodi da svi vladini odjeli i agencije odgovorni za američke programe razvojne pomoći moraju obustaviti nove obveze i plaćanja na 90 dana. Odluka o nastavku isplata bit će donesena tek nakon što se provede revizija programa kako bi se provjerila njihova usklađenost s interesima SAD-a, a njihova će sudbina ovisiti o odluci državnog tajnika.
Američki programi razvojne pomoći posebna su vrsta pomoći koja podržava gospodarski, društveni i politički razvoj zemalja i društava. U terminologiji američke vlade, pomoć u oružju Ukrajini klasificira se kao sigurnosna pomoć, koju Trumpova izvršna uredba očito ne dotiče. Ali, može utjecati na bilo koju drugu vrstu pomoći.
Konkretno, onu koju Ukrajina dobiva preko USAID-a, uključujući i za obnovu oštećene infrastrukture. Istodobno, trenutno je upitna situacija s američkom pomoći Ukrajini.
Stoga bivši američki veleposlanik i analitičar Atlantskog vijeća John Herbst smatra da bi Trump kao predsjednik trebao nastaviti pružati američku pomoć Ukrajini.
‘To bi mogao biti zajam, ali bi morao uključivati moderno oružje, uključujući armijske taktičke raketne sustave dugog dometa (ATACMS) i borbene zrakoplove F-16, ali možda i nešto više’, istaknuo je Herbst.
To će, naglasio je, jamčiti da ruski čelnik Putin razumije da nastavak njegove agresije ‘neće dovesti do stjecanja dodatnih teritorija’.
Ovaj bi pristup pomogao u stvaranju održivog mira i ‘mogao bi Trumpu donijeti Nobelovu nagradu za mir‘“.
USKORO SASTANAK? Putin poručio Trumpu da je otvoren za dijalog o Ukrajini
Objavljeno: January 21, 2025