analizabruto marža

Financijski stručnjak otkrio koji trgovac ima najveće, a koji najniže marže

Zanimljivu analizu zarade trgovaca izradio je ovih dana poznati financijski konzultant i savjetnik Mario Kurtović. U uvodu analize u kojoj […]

Objava Financijski stručnjak otkrio koji trgovac ima najveće, a koji najniže marže pojavila se prvi puta na Danica.hr.

Naslov: Financijski stručnjak otkrio koji trgovac ima najveće, a koji najniže marže

Sažetak: Zanimljivu analizu zarade trgovaca izradio je ovih dana poznati financijski konzultant i savjetnik Mario Kurtović.

U uvodu analize u kojoj je raščlanio stvarne bruto marže trgovačkih lanaca, Kurtović je posebno napomenuo kako niti jedan trgovac iz analize nije njegov klijent, niti je u ikakvom sukobu interesa te ne zastupa i ne opravdava ničije poslovne odluke.

“Isključivi cilj ove analize je dati neovisan i stručan pogled na goruća pitanja našeg društva. Osobno sam kupac u nekima od ovih trgovačkih lanaca i vjerojatno jednako frustriran razinom cijena kao i vi.

Tim više što sam živeći jedan dio života u Njemačkoj i Luksemburgu imao prilike plaćati niže cijene za kvalitetnije proizvode nego kod nas”, naglašava naš stručnjak.

Što je otkrila njegova analiza bruto marži predlani i njihovo kretanje u proteklih pet godina. To da je medijalna bruto marža promatranih 14 trgovaca (tu su i drogerije) ostala gotovo nepromijenjena!

“Ako uzmemo 2023. kao posljednju dostupnu i izračunamo promjenu u odnosu na predpandemijsku 2019. kada su još vrijedila neka druga pravila i dok se inflacija još nije zahuktala, čak smo imali i minimalan pad medijalnog gross margina od 0,1 posto“, kaže on.

Kad je riječ o top 10 trgovačkih lanaca, predlani je najnižu bruto maržu imao križevački trgovački div KTC, a najvišu vinkovački Boso. Evo njegove tablice s bruto maržama u 2013. godini.

Bruto marže trgovačkih lanaca (%)

BOSO28,1TOMMY27,9KAUFLAND27,6KONZUM27,5LIDL25,8STUDENAC25,1NTL24,5PLODINE23,2SPAR22,0KTC18,2Izvor: Kurtovic financial, Zagreb

Svi bismo mi voljeli kad bi postojao jedan krivac, još bolje ako bi taj krivac imao svoje ime i prezime. Na taj način bi lakše mogli reći da je taj netko kriv, valjda bi se tako osjećali lakše. Međutim, krivac nije samo jedan, ima ih puno više, i na toj listi smo i svi mi…

A tko su po njemu krivci za veliki rast cijena? Nabrojio je glavne, uz napomenu kako lista nije konačna:

Mi sami – kupujemo više nego prije, ili kupujemo istu količinu po višim cijenama. Kako god, ne šaljemo baš signal da nas taj rast cijena nešto previše „žulja“.

Proizvođači i trgovci – dio ih je iskoristio situaciju i trenutno ostvaruje „ekstra profite“, no ne možemo reći da to vrijedi generalno za sve. Više je iznimka nego pravilo. Trgovci su dio problema, ali i dio rješenja.

Država – imamo jednu od najviših stopa PDV-a, ali uvijek nekako ispadne da bi njeno smanjenje netko iskoristio. Interesantno kako mi u mehanizmu promjena stopa PDV-a uvijek vidimo da će ona druga strana to iskoristiti u svoju korist i da nitko, ali baš nitko neće spuštati cijene.

Turizam – turizam karakterizira diskrecijska potrošnja, znači troše se viškovi novca, jer nitko valjda ne gladuje da bi otišao tjedan dana na more.

Uvođenje eura – uvjeravalo nas se da efekata neće biti, a ono…

Ukidanje barijera za kupnju nekretnina platežno jačim strancima – prolaskom perioda prilagodbe su brojni, platežno sposobniji stranci pokupovali nekretnine u Hrvatskoj, kojima je cijena skočila u nebo u uvjetima limitirane ponude.

EU fondovi – priljev sredstava iz EU fondova je dodatno pojačao ionako visoku likvidnost na tržištu i u brojnim situacijama potaknuo investicije koje uopće nisu isplative, ali eto, važno da se radi jer – free money!

Nedostatak investicijskih opcija – domaće tržište kapitala je slabo razvijeno, a i mi volimo beton i ciglu…nismo ni baš na nekoj razini financijske pismenosti, što ne pomaže razumijevanju različitih investicijskih klasa.

Pretjerane valuacije listanih firmi – čak i ako jesmo financijski pismeni i razumijemo logiku investiranja, kad pogledamo valuacije brojnih firmi, ne možemo se ne zapitati hoće li ikada biti povrata na ulaganja u njih…

M&A – poplava likvidnosti je dovela do povećanja M&A transakcija, često i preplaćivanja akvizicija, što znači pritisak na kompanije da generiraju veći cash flow kako bi se ogromni dugovi uzeti prilikom akvizicije otplatili…

Centralne banke – tijekom pandemije je tiskano previše novca, što je možda i glavni uzrok svega ovog gore…

Objava Financijski stručnjak otkrio koji trgovac ima najveće, a koji najniže marže pojavila se prvi puta na Danica.hr.

Pročitaj cijeli članak…

Objavljeno: January 29, 2025

Shares: