Naslov: Intrigantan slučaj profesora Tomislava Aračića. Već 8 godina bilježi doslovno svaki trošak. Rezultati su fascinantni
Sažetak: “Mnogi misle da sam čudak ili da je to neka vrsta maltretiranja. Ali meni to zaista nije nikakav problem, a dobro dođe. Evo, baš je neki dan doma bila nestašica sapuna pa sam išao provjeriti u aplikaciju kada sam ga posljednji put kupio. I otkrio da smo ga kupili nedavno, ali smo ga zametnuli”, kroz smijeh priča mi 41-godišnji Tomislav Aračić.
Profesor je u jednoj školi u Slavonskom Brodu, a ima zanimljiv hobi: od početka 2017. godine u posebnu aplikaciju unosi svaki trošak koji ostvari njegovo kućanstvo, i tako već više od osam godina detaljno bilježi kako obitelj raspolaže svojim budžetom.
Unosi, naravno, u taj sustav i sve prihode, a ponosan je na to što je obitelj u osam godina uvijek u plusu, iako zarađuju prosječne hrvatske plaće, a imaju uz to i troje djece.
Aračić je otkrio kako je 2017. obitelj za hranu davala 1700, a lani 4244 eura
/Shutterstock
Zanimljivo, pojašnjava mi kako mu motivacija uopće nije bila štednja.
Ničega se nije odricao
“Ja jednostavno volim statistiku, i to me zabavlja. Ne trošim ništa manje zato što vodim podatke o svim troškovima – nisam se morao, primjerice, odreći kava, jer na njih nisam niti prije išao. Ne naručujem hranu jer kuhamo kod kuće, ovo mi više dođe kao neka zanimacija, a bude i korisno, jer mi aplikacija dopušta razne vrste izračuna pa mogu troškove pratiti prema različitim parametrima”, priča mi.
Razvrstao je i 20-ak glavnih kategorija prema kojima vodi troškove: to su hrana, režije, automobili, kultura, odjeća i obuća, kozmetika, zdravlje, darovi, po jednu kategoriju nosi svako dijete, zatim okućnica, tehnika, prijevoz, humanitarno, alati, održavanje kuće, rekreacija, pas, patke, turizam i ostalo.
PROČITAJTE VIŠE U kultnoj zagrebačkoj trgovini krpe za pod prodaju po 70 eura. Kažu da su skupi jer su u centru Zagreba
Svaka od njih potom se dijeli na potkategorije, a pravilo je da se unosi doslovno svaki trošak za koji je obitelj dobila račun.
“Dakle, čak i ako je u pitanju paketić žvaka, unosim ga u aplikaciju. Ne gnjavim ukućane s time, to je moj hobi, molim ih samo da mi daju sve račune, kako bih mogao unijeti troškove, i dalje s time više nemaju nikakve veze”, kaže Aračić.
Najveći dio budžeta, logično, u prosjeku im odlazi na hranu, izuzev nekih godina kada su imali izvanredne troškove ili neke veće investicije.
Tom Dubravec/Cropix
Najgori skok bio 2022.
Gledajući prema godinama, zanimljivo je pratiti kako je, kad je u pitanju hrana, izgledala inflacija u obitelji Aračić.
Kad je počeo voditi troškove, obitelj je u cijeloj godini na hranu potrošila 1700 eura, godinu kasnije trošak je narastao na dvije tisuće, a 2019. taj se iznos popeo na 2215 eura.
Već sljedeću godinu na hranu troše 2790 eura, u 2021. penje se na 2839, a najgori je skok u 2022. godini, kad trošak hrane iznosi 3845 eura.
Doduše, iznosi se ne mijenjaju isključivo zbog inflacije, nego i kako dolaze djeca, a 2023. godinu završili su čak s kojim eurom troška manje u odnosu na godinu ranije.
Prošla godina, logično, bila je najskuplja – na hranu je utrošeno 4244 eura, dva i pol puta više nego prije osam godina, s time da su u tom razdoblju ipak porasli i prihodi, no brojne su namirnice poskupjele 100 i više posto.
Aračića pitamo je li takvo strukturirano vođenje troškova recept za sve one koji ne znaju s novcem – kako bi možda osvijestili svoje troškove, organiziranije pristupili pitanju osobnih financija, shvatili kako novcem trebaju upravljati, umjesto da im samo prolazi kroz ruke.
PROČITAJTE VIŠE U omiljenoj slastičarnici zagrebačke zlatne mladeži cijene divljaju kao na burzi. Cola ide i do 8 €, a za kavu ni ne pitajte
Ne razumiju odnose valuta
Naš nam sugovornik kaže da bi to u teoriji i moglo biti tako, ali i kako ne vjeruje da bi u praksi postiglo uspjeh.
“Ljudi koji ne znaju s novcem zapravo nemaju interesa voditi računa o novcu, pa ne vjerujem da bi imali volje bilježiti i paziti na svoje troškove. Tijekom godina shvatio sam da ljudi zapravo uopće ne razumiju financije, a dodatno ih je onda zbunio i prelazak na euro, pa više ne razumiju ni odnose između valuta, niti mogu shvatiti koliko je što poskupjelo”, kaže mi surovu istinu.
Pored aplikacije za vođenje ukupnih troškova, Aračić ima još jednu, u kojoj zasebno vodi troškove automobila i goriva.
I u njoj je pronašao neke zanimljivosti – tipa, da njegov stari automobil iz 1994. godine troši manje od novog iz 2013., a bolji je i kad ga usporedi s današnjim hibridnim modelima, što mu ukazuje kako je cijela priča o održivijim vrstama prijevoza u najmanju ruku malo nategnuta.
Kao i mnoga naša vjerovanja o štednji.
Imate prijedlog za Veliku Škrticu?
Pišite na: [email protected]
Uključite se u Facebook grupu Velika škrtica, povežite se s najvećom zajednicom potrošača i saznajte odgovore na sva pitanja o kojima drugi šute
Objavljeno: January 27, 2025