Naslov: Toliko nam je super u Hrvatskoj da Vlada mora ograničiti cijenu kruha
Sažetak: Toliko super živimo u Hrvatskoj da Vlada mora ograničiti cijenu kruha.
Upravo taj komentar najbolje opisuje histeriju koja ovih dana vlada oko najave dobavljača da opet dižu cijene svojih proizvoda, Vladine najave da će ograničiti cijene čak 50 artikala te masovnog poziva na bojkot svih trgovina 24. siječnja.
Dosta pozornosti u stručnim krugovima izazvalo je i gostovanje poznatog menadžera te stručnjaka za maloprodaju Slobodana Školnika u emisiji N1 televizije. Školnik kaže da trgovci u Hrvatskoj nisu pohlepni, a za inflaciju optužuje prekomjerno tiskanje novca u EU te užasno neefikasnu i preskupu hrvatsku vlast.
Kaže kako se u cijeni krastavca u dućanu nalazi i trošak korupcije i neefikasne administracije.
“Trgovci imaju iste marže već godinama, a kladim se da je tako bilo i lani. Predlani je deset najvećih trgovačkih lanaca ostvarilo oko 135 milijuna eura dobiti, a banke dvije milijarde eura. No, trgovci su odjednom pohlepni, a banke eto nisu.
Nema ekstraprofita
A tih 135 milijuna eura dobiti najvećih trgovaca, pa toliko su ovi maheri iz INA-e maznuli na plinu u samo jednom danu”, plastično dočarava Slobodan Školnik.
On tvrdi kako ne postoji ekstraprofit u trgovini jer da postoji, nikad ne bi propali Todorićev Konzum, Pevec, Magma, Kerum… Najveći lanac Konzum i danas posluje s mizernom dobiti kojom ne mogu kupiti ni nove viličare za skladišta, ističe. O plaćama blagajnica da se ne govori.
Inflacija je dijelom, domeće, uzrokovana i dizanjem plaća u javnom sektoru, i to osjetno iznad razine produktivnosti. Svi bismo mi voljeli imati njemačke plaće, ali problem je kad ništa drugo u gospodarstvu nije njemačko, navodi.
Trgovina je uslužna djelatnost, a cijene im diktiraju dobavljači, odnosno proizvođači, na što trgovci onda ugrađuju svoju maržu kako bi mogli isplatiti plaće, platiti režije, pokriti trošak transporta. I njhove marže nisu previsoke, tvrdi Školnik.
“Ovo sad izgleda malo grubo, ali da se iz javnog sektora otpusti 10.000 ljudi, ništa se strašno ne bi dogodilo. Hrvatska treba radnika, mnogi ti ljudi bi sadili salatu jer je nema dovoljno za turiste”, naglašava on.
Njemačka s 80 milijuna stanovnika ima 17 županija, a Hrvatska s 3,8 milijuna žitelja četiri više: “Dok ovdje pričamo, šest župana jede negdje janjetinu, naravno ne na svoj trošak”, ističe kao primjer i opet podsjeća da je sve to ugrađeno u cijenu artikla u dućanu. Jer to netko mora platiti.
Pad cijena brašna
U mnogim se stvarima sa Školnikom možemo složiti, ali istina nikad nije crnobijela i jednostavna. Uzmimo za primjer pekarske tvrtke u Hrvatskoj koje su predlani ostvarile rekordnu dobit, najvišu u povijesti poslovanja.
Ukupna neto dobit pekarskih tvrtki tijekom 2023. iznosila je blizu 52 milijuna eura, što je čak pet puta više nego prethodne godine. Istodobno, prosječna neto plaća svih zaposlenih u branši bila je 755 eura. Prema zaradi, najvišu dobit imali su Pekara Dubravica (3,7 milijuna eura), Bobis (3,7), Don don (3,5), Mlinar (3,3) i Klara (2,7 milijuna eura).
A prodaja pekarskih i slastičarskih proizvoda u maloprodaji iste je godine iznosila oko 726 milijuna eura, što je otprilike 3 posto manje nego godinu ranije. Kako je onda neto dobit bila pet puta veća? Odgovor na to pitanje vrlo je jednostavan.
Predlani je, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, došlo do osjetnog pada cijena pšenice i brašna u Hrvatskoj. Prema podacima u predlanjskom rujnu, cijena pšenice na godišnjoj je razini bila pala za trećinu, a brašna za gotovo 40 posto.
Dojam da nešto radi
To znači da je pekarska industrija pretprošle godine imala osjetno niže troškove sirovina nego godinu ranije. Ipak, maloprodajne cijene zbog toga nisu padale. I tu je sva mudrost činjenice da su pekari prošle godine zaradili pet puta više.
Da stvar bude ljepša, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja kaže kako su marže u trgovačkim lancima najviše upravo na pekarskim proizvodima – iznose više od 37 posto. Cijene pšenice i brašna, dakle, značajno padaju, a zarada pekarske industrije svejedno drastično raste.
I zato je posebno apsurdna najava kako će Vlada uskoro ograničiti cijenu kruha u dućanima. To što će cijene svih drugih pekarskih proizvoda opet osjetno narasti, a što tog jeftinijeg kruha sigurno neće biti u velikim količinama – koga briga.
Važno je stvoriti dojam da Vlada nešto radi na obuzdavanju inflacije. I tu je Školnik apsolutno u pravu – sve dok ne riješi trošak korupcije i neučinkovite administracije, od pobjede u srazu s inflacijom neće biti ništa.
Ali, stvarno nam je super u Hrvatskoj kad moramo ograničavati cijenu štruce od pola kilograma bijeloga kruha.
Objava Toliko nam je super u Hrvatskoj da Vlada mora ograničiti cijenu kruha pojavila se prvi puta na Danica.hr.
Objavljeno: January 19, 2025