Naslov: TAJNI VUČIĆEV PLAN Nova vlada na čelu s Markom Đurićem treba usmjeriti Srbiju prema EU-u i SAD-u
Sažetak:
Nacional otkriva zašto se u srbijanskim političkim krugovima spominje da bi manja grupa lijevo-liberalnih prozapadno orijentiranih političara iz Vučićeve administracije, mogla preuzeti snažniju ulogu u vladi i jače zaokrenuti Srbiju prema SAD-u i EU-u
Visoki izvor blizak srbijanskoj administraciji otkrio je Nacionalu koncem proteklog tjedna – netom nakon što su američke sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) zbog većinskog Gazpromova vlasništva u toj tvrtki proizvele novi pritisak Srbiji, što prijeti izrazito negativno utjecati i na poslovanje hrvatskog Janafa – da te novonastale okolnosti mogu neočekivano pridonijeti političkom zaokretu srbijanske administracije prema SAD-u i EU-u, ali čak i neočekivano pozitivno utjecati na odnose Srbije i Hrvatske.
Taj izvor navodi da bi spomenuti zaokret mogla predvoditi manja grupa lijevo liberalno prozapadno orijentiranih političara unutar Vučićeve administracije, čak i da bi u tom kontekstu aktualni srbijanski ministar vanjskih poslova Marko Đurić mogao dodatno napredovati i postati premijer u mogućoj rekonstrukciji srbijanske vlade uslijed porasta pritiska na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića zbog tragične nesreće u Novom Sadu 1. studenoga 2024. koja je odnijela petnaest života. Isti visoki izvor tvrdi da bi u mogućem manevru s ciljem da smanji pritisak prosvjeda, Vučić mogao smijeniti Miloša Vučevića, inače bivšeg gradonačelnika Novog Sada, s premijerske funkcije.
Marko Đurić bivši je šef Ureda za Kosovo i Metohiju Vlade Srbije, čije su političke perspektive unutar Vučićeve administracije znatno porasle prije gotovo sedam godina kada su ga kosovske vlasti u Kosovskoj Mitrovici na ponižavajući način uhitile, odvele u Prištinu na ispitivanje, a potom protjerale s Kosova. Nakon te dramatične epizode Vučić je Đurića poslao za ambasadora u SAD, gdje se istaknuo stvaranjem razgranate mreže političkih kontakata s obiju strana američkog političkog spektra, a potom je napredovao do pozicije ministra vanjskih poslova.
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić mogao bi za novog premijera imenovati Marka Đurića (desno, na slici s Miloradom Pupovcem), bivšeg šefa Ureda za Kosovo i Metohiju Vlade Srbije kojeg su kosovske vlasti u Kosovskoj Mitrovici na ponižavajući način uhitile prije sedam godina. FOTO: R.Z./ATAImages/PIXSELL, Sanjin Strukic/PIXSELL
U povodu pobjede Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj, Đurić je za Radio-televiziju Srbije izjavio kako je “za Srbiju veoma značajno da gradi dobre, solidne, kvalitetne odnose s Hrvatskom, pa bilo to politički popularno ili nepopularno”.
Đurić je ocijenio i da je unaprjeđenje odnosa Srbije i Hrvatske važno i za ukupne odnose u regiji.
“Kada uzmete mapu, prostore gdje i dalje živi dio našeg naroda, ali i naše vitalne ekonomske, sigurnosne i druge interese – vidjet ćete da je za ukupnu sliku o našoj regiji važno da unaprjeđujemo odnose s Hrvatskom”, rekao je Đurić.
Istaknuo je i zadovoljstvo što je Srbija s vladom Andreja Plenkovića “uspostavila kvalitetnu suradnju”.
Tako artikuliran mogući izraženiji zaokret srbijanske administracije i promoviranje pojedinaca izuzetno bliskih Americi, mogli bi, prema navodima istog izvora, pridonijeti značajnijem i izraženijem svrstavanju i približavanju Srbije Europskoj uniji. Taj izvor smatra da bi jačanje proameričkog i općenito prozapadnog krila srbijanske administracije, moglo ubrzati i rješavanje otvorenih pitanja između Hrvatske i Srbije, pa čak i otvoriti vrata za neka neočekivana međusobna gospodarska povezivanja.
‘Ristić, bivši direktor Muzeja žrtava genocida i povjesničar, isprva je htio biti ministar kulture, ali mu je Vučić namijenio značajniju ulogu. On je izrazito protiv umjetnog pumpanja brojeva i žrtava u Jasenovcu’
Nacionalov visoki izvor među tako profiliranim kadrovima unutar Vučićeve administracije, osim Đurića, nalazi još nekoliko imena. Kao vjerojatno najutjecajnijeg među njima ističe Dejana Ristića, koji je od proljeća prošle godine ministar telekomunikacija i medija te kroz resor kojim upravlja donosi otprilike četvrtinu nacionalnog budžeta. O njemu je Nacionalov izvor rekao:
„Ristić je bivši direktor Muzeja žrtava genocida, korektan povjesničar koji je isprva htio biti ministar kulture, ali mu je Vučić namijenio značajniju ulogu. On je izrazito protiv umjetnog pumpanja brojeva i žrtava u Jasenovcu, zaslužan je za uspostavu suradnje i partnerskog odnosa s memorijalnim muzejom u Washingtonu kao i za smirivanje tenzija u javnim istupima po tom pitanju pojedinih istaknutih crkvenih pravoslavnih dužnosnika.“ Međutim, o njegovoj umjerenosti i stavovima spram zbivanja u Jasenovcu moglo bi se diskutirati.
Potom isti izvor kao značajnu figuru u grupi prozapadno orijentiranih članova srbijanske administracije navodi Tanju Mišćević, koja od 2022. obnaša funkciju ministrice europskih integracija i predvodi pregovarački tim Srbije za priključivanje EU-u. Ona je nedavno bila i glavna govornica na nakon dvanaest godina održanoj konferenciji srbijanskih ambasadora u Sava centru, gdje se, kako tvrdi isti izvor, Rusija gotovo uopće nije spominjala, a fokus je bio na isticanju da su glavni strateški ciljevi Srbije integracija u EU i unaprjeđenje odnosa s SAD-om. Taj izvor navodi da je poseban panel tom prilikom održao Damjan Jović, koordinator za otvorena pitanja s Hrvatskom, bivši generalni konzul Srbije u SAD-u, u Chicagu. Jovića lokalni srbijanski mediji često kritiziraju jer povlađuje Vučiću. Izvor blizak srbijanskoj administraciji navodi da je riječ o bivšem članu Otpora, mirnom i artikuliranom prozapadno orijentiranom političaru dobro povezanom s Norvežanima, koji je tijekom boravka u SAD-u ravnomjerno osnaživao političke odnose i s predstavnicima republikanaca i demokrata, članovima tamošnjih nevladinih organizacija poput Atlantskog vijeća, te koji je nedavno izjavio da su srpsko-hrvatski odnosi na putu unaprjeđenja.
U manevru s ciljem da smanji pritisak prosvjeda zbog tragične nesreće u Novom Sadu 1. studenoga 2024. koja je odnijela petnaest života, Vučić bi s mjesta premijera mogao smijeniti Miloša Vučevića, bivšeg gradonačelnika Novog Sada. FOTO: Milos Tesic/ATA Images/PIXSELL
Potom isti izvor kao dio te prozapadne srbijanske političke grupacije bliske Vučićevoj administraciji spominje Marka Čadeža, predsjednika Privredne komore Srbije, kojeg po utjecaju i važnosti smatra gotovo drugim ministrom vanjskih poslova Srbije.
Sa svima njima prilično je bliska i ambasadorica Srbije u Hrvatskoj Jelena Milić. U svom prvom velikom intervjuu za neke hrvatske novine, upravo u Nacionalu u svibnju 2024., ona je izjavila da današnji položaj veleposlanice Srbije u Hrvatskoj smatra kontinuitetom svojega dosadašnjeg djelovanja. Tom prilikom istaknula je i da Srbija cijeni posvećenost Hrvatske širenju EU-a na Zapadni Balkan.
Prema navodima istog izvora bliskog srbijanskoj administraciji, Jelena Milić također je bliska skupini srbijanskih političara uvjerenih da put Srbije prema EU-u može biti brži u suradnji s Trumpovom administracijom, koja Srbiji dosad nije nudila nikakve posebne ponude vezane uz status Kosova osim mogućnosti da se na sjeveru Kosova uspostavi specijalna ekonomska zona.
Među lijevo-liberalnim kadrovima unutar Vučićeve administracije, osim Đurića, ističu se i Dejan Ristić (lijevo), od lani ministar telekomunikacija i medija, zatim Marko Čadež, predsjednik Privredne komore Srbije (u sredini, s Anom Brnabić) i Tanja Mišćević, ministrica europskih integracija (desno). FOTO: PIXSELL
Prema navodima istog izvora, postoji više pokazatelja jasne tendencije i predanosti Srbije europskim integracijama. On napominje da je izvan Srbije malo prepoznat njen angažman u misijama EU-a za uspostavu mira, što znači da se Srbija u njima usuglašava s politikama EU-a protiv nekoga. U tom kontekstu taj izvor spominje angažman u misijama na Cipru, misiji za pomoć u integriranom upravljanju granicama u Libiji i misiji za vojno osposobljavanje u Srednjoafričkoj Republici, koja je usmjerena i protiv jačanja ruskog utjecaja na tom području, te u misiji Altea u BiH. Nacionalov izvor smatra nepravednim što se prisustvo Srbije u tim misijama praktički ne računa u prilog njenom približavanju EU-u i njenoj vanjskoj politici.
Taj izvor ističe i da Srbija izvozi oružje i streljivo u Ukrajinu, aktivno pomaže u rekonstrukciji elektro-mreže u toj zemlji i u procesu njene integracije u EU te da je Srbija osudila rusku agresiju na Ukrajinu u UN-u. Napominje da se najveća baza za pohranu podataka za umjetnu inteligenciju u Srbiji, u Kragujevcu, nalazi na američkoj infrastrukturi. Tu je pohranjena i baza svih podataka srbijanske administracije, što je u tišini napravljeno za premijerskog mandata Ane Brnabić.
Osim toga, kao dodatan protokolarno znakovit detalj Nacionalov izvor navodi da je Tamara Vučić, inače karijerna diplomatkinja u srbijanskom ministarstvu vanjskih poslova i supruga predsjednika Vučića, tijekom 2023. bila jako dobro primljena na skupu prvih dama i gospode u Hrvatskoj, u organizaciji Sanje Musić Milanović. Na skupu se govorilo o prevenciji debljine u djece, a održan je u suradnji s WHO-om, u kojem hrvatska prva dama djeluje kao članica Stručnog savjetodavnog Vijeća Regionalnog direktora za Europu u području inovacija u prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti.
Odnedavna rastu šanse da upravo lijevo-liberalna ekipa preuzme i pregovaračke procese u rješavanju otvorenih pitanja između Hrvatske i Srbije, a veleposlanica Srbije u RH s njima je u dobrim odnosima
Isti izvor navodi da Srbija i dalje sudjeluje u dijalogu o statusu Kosova, dijelom svakako jer smatra da je ucijenjena svojim pretpristupnim pregovorima za priključivanje EU-u. U tom kontekstu napomenuo je kako je u Srbiji svojedobno prilično dobro primljena izjava hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića da je Kosovo oteto Srbiji.
Izvor blizak srbijanskoj administraciji otkrio je Nacionalu zašto odnedavna rastu šanse da upravo lijevo-liberalna ekipa s kojom je Jelena Milić u izvrsnim odnosima, preuzme i ključne pregovaračke procese vezane uz rješavanje otvorenih pitanja između Hrvatske i Srbije. Posebno taj izvor ističe vijest da su SAD i Srbija tijekom proteklog vikenda započele strateški dijalog, što bi trebalo podići odnose dviju zemalja na višu razinu. Sporazum će sadržavati devet važnih tema, a o njemu je službeno progovorio i srbijanski ministar vanjskih poslova Marko Đurić. On je izjavio da taj sporazum treba predstavljati zalog za suradnju Srbije s administracijom budućeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, i to na postignutim institucionalnim osnovama, kao i da bi to unijelo neku vrstu redovnosti aktivne razmjene ministarstava i institucija dviju zemalja na način koji dosad nije postojao. SAD trenutno ima takav strateški dijalog sa šezdesetak zemalja, a Srbija s devet, uključujući Kinu, Rusiju i EU.
Veleposlanica Srbije u RH Jelena Milić bliska je struji uvjerenoj da se put Srbije prema EU-u može ubrzati u suradnji s Trumpovom administracijom. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO
Otvaranje tog procesa dodatno je u središtu pozornosti srbijanske javnosti upravo zbog spomenutog službenog stavljanja NIS-a, u većinskom ruskom vlasništvu, na listu sankcija OFAC-a, što značajno utječe i na poslovanje hrvatskog Janafa, o čemu je Nacional ekstenzivno pisao koncem prosinca, čim su se pojavile prve najave da će se to dogoditi. Službeno uvođenje sankcija javno je prošloga vikenda komentirao i vidljivo uzdrman srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. On je, među ostalim, o tomu izjavio: „Nekoliko dana prije promjene vlasti, najmoćnija država na svijetu uvela je sankcije NIS-u. Amerikanci kažu da im meta nije bila samo Naftna industrija Srbije, već je riječ o sveobuhvatnom udaru na ruske kompanije. Srbija ničim nije pridonijela uvođenju sankcija SAD-a protiv NIS-a, nismo se ni na koji način umiješali u sukobe velikih, a suočeni smo s teškim i ozbiljnim sankcijama.“
Vodstvo Jadranskog naftovoda (JANAF) također je komentiralo spomenute sankcije: “NIS a.d. je JANAF-ov dugogodišnji i najveći poslovni partner s kojim ima sklopljeni ugovor o transportu 10 milijuna tona nafte od 1. 1. 2024. do 31. 12. 2026. godine. Od trenutka najave mogućeg uvođenja sankcija, JANAF intenzivno surađuje s nadležnim resorima Vlade Republike Hrvatske. Predstavnici nadležnih hrvatskih institucija u proteklom su razdoblju kroz izravan kontakt s američkom administracijom, koja je svjesna geostrateške važnosti JANAF-a za energetsku sigurnost regije, surađivali na pronalaženju rješenja za ublažavanje negativnih posljedica na poslovanje Društva“, poručili su u priopćenju predsjednik Uprave Stjepan Adanić i član Uprave Vladislav Veselica.
U povodu pobjede Zorana Milanovića, Đurić je za RTV Srbije izjavio kako je ‘za Srbiju veoma značajno da gradi dobre, solidne, kvalitetne odnose s Hrvatskom, pa bilo to politički popularno ili nepopularno’
Sukladno odluci, puna primjena sankcija nastupit će za 45 dana. Suočen s njima, ali i s rastućim pritiscima na unutarnjopolitičkom planu, prvenstveno neposustajućim prosvjedima u kojima veliki broj građana Srbije traži njegov odlazak s vlasti, Vučić bi lako moguće mogao povući i neke intrigantne poteze.
Međutim, sve to svakako treba sagledavati u širem srbijanskom političkom kontekstu, jer Vučićeva administracija u cjelini dulje već pleše na platformama različitih geopolitičkih interesa te je treba razumijevati i u širem kontekstu Vučićevih političkih izjava drugačijeg predznaka, unutar pozicija tzv. srpskog sveta. Ako se uzlet te prozapadne grupacije političara unutar Vučićeve administracije i dogodi, bit će to ponajviše zbog dodatnog pritiska SAD-a putem sankcija uvedenih Naftnoj industriji Srbije i zbog pritiska prosvjednika koji ultimativno traže Vučićev odlazak.
Supruga Aleksandra Vučića Tamara Vučić bila je 2023. dobro primljena na skupu prvih dama i gospode, u organizaciji Sanje Musić Milanović. FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL
Objavljeno: January 16, 2025